Razine mirovina padaju: zabrinjavajući razvoj događaja za nove umirovljenike - upozoravaju financijski stručnjaci
Prema novim podacima Njemačkog zavoda za mirovinsko osiguranje, razina mirovina u Njemačkoj lagano pada, piše u članku na web stranici fr.de. Odgovor Saveznog ministarstva rada na zahtjev Stranke ljevice u Bundestagu to potvrđuje. Novi umirovljenici koji su otišli u mirovinu 2022. primat će u prosjeku 15 eura manju mirovinu mjesečno u odnosu na postojeće umirovljenike. Osobito novi umirovljenici primaju 98 eura manje od postojećih umirovljenika. Kad je riječ o novim umirovljenicama, postoje razlike između starih i novih saveznih država, pri čemu potonje primaju manje mirovine. Čelnik parlamentarne skupine ljevice Dietmar Bartsch opisuje stanje zakonskih mirovina kao "vrlo zabrinjavajuće" i govori o...

Razine mirovina padaju: zabrinjavajući razvoj događaja za nove umirovljenike - upozoravaju financijski stručnjaci
Prema novim podacima Njemačkog zavoda za mirovinsko osiguranje, razina mirovina u Njemačkoj lagano pada, piše u članku na web stranici fr.de. Odgovor Saveznog ministarstva rada na zahtjev Stranke ljevice u Bundestagu to potvrđuje. Novi umirovljenici koji su otišli u mirovinu 2022. primat će u prosjeku 15 eura manju mirovinu mjesečno u odnosu na postojeće umirovljenike. Osobito novi umirovljenici primaju 98 eura manje od postojećih umirovljenika. Kad je riječ o novim umirovljenicama, postoje razlike između starih i novih saveznih država, pri čemu potonje primaju manje mirovine. Čelnik parlamentarne skupine ljevice Dietmar Bartsch opisuje stanje zakonskih mirovina kao "vrlo zabrinjavajuće" i govori o "fatalnom razvoju". Naglašava da razine mirovina nisu stabilne, kako tvrdi kancelar Olaf Scholz, već padaju.
Prema izvješću fr.de, pad mirovina mogao bi imati dalekosežne učinke na tržište i financijski sektor. Pad mirovine može dovesti do pada kupovne moći umirovljenika, što se može negativno odraziti na potrošnju, a time i na gospodarstvo. Osim toga, umirovljenici bi mogli postati sve ovisniji o potporama države, što bi moglo dovesti do većeg opterećenja socijalnog sustava. Tvrtke koje pružaju financijske usluge mogle bi odgovoriti na pad mirovina prilagodbom svojih ponuda i proizvoda kako bi zadovoljile potrebe umirovljenika s nižim primanjima. Primjerice, banke bi mogle ponuditi kredite s posebnim uvjetima za umirovljenike kako bi premostili financijska uska grla. Proizvodi za mirovinsko osiguranje poput privatnog mirovinskog osiguranja također bi mogli zabilježiti povećanu potražnju kako bi se nadoknadio pad državnih mirovina.
Važno je napomenuti da je ovo opća analiza i nagađanja o mogućim utjecajima. Specifični utjecaji mogu ovisiti o različitim čimbenicima i teško ih je predvidjeti. Ulagači i sudionici na tržištu trebali bi pratiti aktualna kretanja u području mirovinskog osiguranja i po potrebi prilagoditi svoje investicijske strategije.
Izvor: Prema izvješću fr.de
Izvorni članak pročitajte na www.fr.de