Suche
Mein Konto
Ruske tvrtke se oslanjaju na nadu: smanjenje ključne kamatne stope na vidiku!
Rasprava o smanjenju ključnih kamatnih stopa u Rusiji i eurozoni: analizirane ekonomske perspektive i učinci inflacije.
Ruske tvrtke se oslanjaju na nadu: smanjenje ključne kamatne stope na vidiku!
5. lipnja 2025. ruski i europski gospodarski akteri bavit će se gorućim pitanjima o monetarnoj politici i inflaciji. Alexander Shokhin, predsjednik Ruske unije industrijalaca i poduzetnika (RSPP), izrazio je optimizam u pogledu mogućnosti smanjenja ključne kamatne stope. Ukazao je na makroekonomske i subjektivne argumente u korist niže kamatne stope. Poduzetnici u Rusiji nadaju se sniženju kamatnih stopa na sljedećem sastanku Središnje banke, zakazanom za 6. lipnja.
Shokhin ključnu kamatnu stopu od 19 do 20 posto procjenjuje optimalnom i upozorava na negativne učinke previsoke kamate na gospodarstvo. Smanjenje ključne kamatne stope na 19 posto moglo bi pomoći stabilizirati stope rasta i minimizirati rizike neispunjavanja obveza i bankrota. Osim toga, mogla bi se uštedjeti proračunska sredstva koja bi se mogla iskoristiti za važne mjere potpore.
Razvoj inflacije u Rusiji
Trenutačno predviđanja za rusko gospodarstvo vide pozitivan utjecaj na ključne ekonomske pokazatelje kao rezultat stroge monetarne politike. Banka Rusije primijetila je da je ova politika pridonijela jačanju rublje u prvom kvartalu 2025. Istovremeno je prosječna stopa inflacije pala na 8,3 posto u tom razdoblju. Međutim, ministar gospodarstva Maxim Reshetnikov upozorio je na predstojeće usporavanje gospodarstva. Za rast BDP-a od 3 posto nužno je ublažavanje monetarne politike.
Usporavanje stope rasta potrošačke potražnje i pad proizvodnje u mnogim granama realnog sektora povećavaju hitnost smanjenja ključnih kamatnih stopa. S obzirom na te izazove, postoji interes za prilagodbu kamatne politike ne samo iz poslovne perspektive, već i iz širih ekonomskih razloga.
Europska kamatna politika i inflacija
Međutim, inflacija u eurozoni povremeno je porasla iznad 10% u 2022., što je djelomično posljedica obustave proizvodnje i isporuke tijekom pandemije korone i sukoba u Ukrajini. Sindikati traže visoka povećanja plaća zbog inflacije, što bi moglo povećati pritisak na cijene. Friedrich Heinemann iz ZEW-a upozorio je da bi se Njemačka 2024. mogla suočiti sa stagflacijom, što implicira mini-rast s visokom inflacijom.
Sve u svemu, jasno je da se i rusko i europsko gospodarsko okruženje suočavaju s izazovima koje karakteriziraju, između ostalog, inflacija i nužna prilagodba monetarne politike. Sljedeći koraci središnjih banaka mogli bi biti ključni za stabilizaciju gospodarske klime.