Ruski izvoz gnojiva: Prijetnja njemačkoj poljoprivredi?

Ruski izvoz gnojiva: Prijetnja njemačkoj poljoprivredi?

Ovisnost EU o uvozu ruskog gnojiva raste i mogla bi imati značajne gospodarske posljedice. Kako Merkur izvješća, Rusija će igrati sve važniju ulogu u europskoj poljoprivredi kroz svoj izvoz gnojiva. Uvoz iz Rusije porastao je za više od 33% na 6,2 milijuna tona u 2024., u vrijednosti većoj od 2,2 milijarde eura. Taj rastući izvoz već je doveo do rizične ovisnosti Europske unije o ruskim gnojivima, upozoravaju stručnjaci.

Nesigurnost oko robnih tržišta se povećava, osobito otkad su ruski prihodi od nafte i plina pali. Unatoč tome, trgovina gnojivima ostaje značajan izvor prihoda za zemlju, s procijenjenih 550 milijuna eura poreznih prihoda od ovog posla. Njemačke tvrtke izražavaju zabrinutost zbog mogućih budućih scenarija ovisnosti. Posebno se njemačka poljoprivreda nalazi pod pritiskom smanjenja troškova proizvodnje i sve veće ovisnosti.

Ekonomski pritisak i rastuće cijene

Cijene mineralnih gnojiva značajno su porasle nakon što je Rusija počela više izvoziti svoje proizvode u EU. Prije sukoba u Ukrajini cijena umjetnog gnojiva bila je oko 250 eura po toni, a penjala se i do 1000 eura. Ovaj razvoj potaknut je posebno visokim cijenama prirodnog plina, budući da se 90 posto umjetnog gnojiva proizvodi od prirodnog plina. Dok cijene gnojiva rastu, cijene pšenice su pale, što dodatno komplicira situaciju poljoprivrednicima. Kako dnevne vijesti država, biljke kao što je pšenica trebaju puno umjetnog gnojiva za visok sadržaj proteina i dobru kvalitetu ljepila.

Drugi aspekt je reakcija Europske unije. Kreatori politike razmatraju podizanje carina na uvoz ruskog gnojiva kako bi oslabili rusko gospodarstvo. Unatoč tome, carine nisu u sukobu s globalnim interesima sigurnosti hrane. Zemlje EU sada se suočavaju s izazovom smanjenja ovisnosti o ruskim proizvođačima gnojiva, dok domaća proizvodnja pati od viših troškova rada i strožih ekoloških propisa.

Uloga ruskih tvrtki i potkopavanje tržišta

Ruski proizvođači gnojiva brzo su povećali svoje tržišne udjele u EU. Oni već kontroliraju gotovo trećinu tržišta gnojiva u EU. Tvrtke poput EuroChema, koja upravlja tvornicom gnojiva u Sankt Peterburgu, izravno su uključene u ratnu proizvodnju. Između ostalog, EuroChem je tvornicama streljiva isporučio 38.000 tona dušične kiseline. Postavlja se pitanje do koje mjere se te tvrtke mogu procesuirati.

Iskorištenost kapaciteta europskih proizvođača gnojiva pala je nakon rata u Ukrajini. SKW Piesteritz izvještava o stopi iskorištenosti od samo 50-60 posto. Mnogi europski proizvođači strahuju da će biti istisnuti s tržišta zbog dampinških cijena u Rusiji. Unatoč tim izazovima, trgovina ruskim gnojivom ostaje legalna, tako da teretnjaci mogu redovito prevoziti 5500 tona gnojiva iz Bremena u Njemačku, kao što je nedavno bio slučaj.

S obzirom na trenutačni razvoj događaja, i EU i njemački političari su pod pritiskom da definiraju učinkovit režim sankcija protiv izvoza gnojiva iz Rusije. S obzirom na složene geopolitičke izazove, buduća uloga ruskog gnojiva u europskoj poljoprivredi bit će ključna.