Financijska kriza u Rusiji: Putin intervenirao u štednju građana!
Rusko gospodarstvo bori se s visokom potrošnjom, inflacijom i sankcijama u sukobu u Ukrajini. Stručnjaci upozoravaju na krizu.

Financijska kriza u Rusiji: Putin intervenirao u štednju građana!
Rusija se 2025. suočava sa značajnim financijskim teretom zbog sukoba u Ukrajini koji je u tijeku. Rezerve predsjednika Vladimira Putina pod velikim su pritiskom, dok sektor nafte i plina u zemlji bilježi ogromne gubitke. Prema izvješću od fr.de Kruže glasine da bi ruska država mogla imati izravan pristup štednji građana.
Voditelj financijske analize u Sberbanku, Mikhail Matownikov, objasnio je da bi kamate na štedne uloge vjerojatno bile dovoljne za financiranje svih neprodanih stambenih projekata u Rusiji. Sberbank, najveći zajmodavac u državnom vlasništvu u zemlji, pati od zapadnih sankcija koje su rezultirale njezinim isključenjem iz SWIFT bankovnog sustava. Osim toga, stopa inflacije u Rusiji porasla je na 10,1 posto u veljači 2025., što je četvrti uzastopni porast. Središnja banka ostavlja ključnu kamatnu stopu na 21,0 posto, dok predsjednik Putin traži niže kamate.
Visoka izdvajanja za sektor sigurnosti i obrane
Ruska vojna potrošnja dramatično je porasla posljednjih godina, analiza autora newsukraine.rbc.ua pokazuje. S 5,9 bilijuna rubalja u 2021. godini, izdaci za sigurnost i obranu porasli su na 16,9 bilijuna rubalja do 2025. godine, što čini 41% ukupnog federalnog proračuna. Ovakav razvoj događaja dovodi do porasta inflacije jer se dodatni novac upumpava u gospodarstvo dok proizvodnja u civilnom sektoru opada.
Socijalna potrošnja kućanstava znatno je smanjena. Vojno osoblje sada prima jednokratnu isplatu od 400.000 rubalja i mjesečnu plaću od najmanje 195.000 rubalja. U slučaju ozljeda, vojnici dobivaju odštetu između 100.000 i 3 milijuna rubalja, ovisno o težini ozljede. Unatoč visokoj potrošnji, Rusija se također suočava s proračunskim deficitom od 1,2 trilijuna rubalja.
Ovi ekonomski izazovi dolaze u kontekstu strogih zapadnih sankcija. Iako Rusija i dalje izvozi 4-5 milijuna barela nafte dnevno, prihod od izvoza nafte i plina naglo je pao od početka rata. Očekuje se da će 2025. prihodi pasti 24% na 166 milijardi dolara za naftu i 66% na 42,5 milijardi dolara za plin.