Ruska kriza ugljena: Tvrtke se zatvaraju, radna mjesta u opasnosti!

Zapadne sankcije imaju značajan utjecaj na rusko gospodarstvo, posebice na sektor ugljena. Prema izvješću od Merkur Ruska industrija ugljena suočava se s "ozbiljnom krizom" koja se najviše osjeća u Kemerovskoj oblasti. Ova regija proizvodi oko 60% ruskog kamenog ugljena i oko 80% koksnog ugljena.

Osam kompanija za ugljen već je prestalo s radom, a mnogi rudari mjesecima čekaju plaće. Problemi u industriji ugljena nastaju zbog pada cijena, logističkih poteškoća, nedostatka osoblja, visoke inflacije i zapadnih sankcija. Izvještava se da je Rusija pokušala kompenzirati pad potrošnje ugljena u Europi izvozom u Aziju, ali taj pokušaj nije bio uspješan jer je potražnja u Kini također pala krajem siječnja.

Pad prihoda u budućnosti

EU je uveo zabranu uvoza ruskog ugljena u travnju 2022., što je utjecalo na 25% ruskog izvoza ugljena i značilo godišnji gubitak prihoda od oko 8 milijardi eura za Rusiju. Predviđanja ukazuju na dugoročni pad ruskog izvoza ugljena, dok Njemačka sada većinu svog ugljena nabavlja iz Australije. Novije američke sankcije imaju za cilj dodatno smanjiti profit Rusije od izvoza energije, dok se ključni trgovinski partneri distanciraju, a neka plaćanja su blokirana.

Istodobno, EU je krajem lipnja dodala još 27 ruskih brodova za ukapljeni prirodni plin na popis sankcija, a Engleska je uvela slične mjere protiv brodova koji izvoze rusku naftu mimo sankcija Južnonjemačke novine prijavio. Unatoč ovim mjerama, Rusija je od napada na Ukrajinu u veljači 2022. zaradila oko 707 milijardi eura od nafte, plina i ugljena.

Prihodi zemlje od vojne potrošnje, za koje se očekuje da će porasti na 100 milijardi eura 2024., ostaju nepromijenjeni pod sankcijama. Uvoz ruske sirove nafte i tekućeg plina u EU također je porastao za više od 25% u prvoj polovici 2024. Stručnjaci pozivaju na pooštravanje sankcija i mjera za kontrolu pomoraca.