Ruska ekonomija na rubu: prijete masovni bankroti!

Rusko gospodarstvo suočava se s nadolazećim masovnim porastom bankrota poduzeća. Središnji čimbenik je prelazak Vladimira Putina na ratnu ekonomiju, što je dodatno pogoršalo postojeće probleme. Visoka inflacija tjera rusku središnju banku da podigne ključnu kamatnu stopu na 21 posto, a prognoze pokazuju da bi ona u budućnosti mogla biti podignuta na 25 do 30 posto.

Krajem 2024. više od 20 posto proizvodnih tvrtki plaćalo je kamate, što je činilo više od dvije trećine njihove dobiti prije oporezivanja (EBIT). Uz to, kreditiranje ključnih industrija palo je za 30 do 50 posto u studenom i prosincu 2024., dok je zaduživanje na tržištu duga sve teže. Stručnjaci upozoravaju na val neplaćanja i obostranih neispunjenja obveza.

Upozorenja o bankrotima u industriji ugljena

U razdoblju od srpnja do rujna 2024. velika i srednja poduzeća imala su stopu kašnjenja u plaćanju od 19 posto, a mala poduzeća čak 25 posto. Igor Sechin, čelnik Rosnjefta, kritizirao je financijsku politiku središnje banke zbog negativnog utjecaja na troškove financiranja. Posebno su ugroženi trgovački centri, obrambeni sektor i industrija ugljena.

Obrambena industrija trpi zbog zapadnih sankcija koje ograničavaju pristup važnim komponentama, dok nedostatak kvalificiranih radnika dodatno opterećuje industriju. Sergej Chemezov upozorio je da bi mnoge tvrtke mogle bankrotirati ako cijene ostanu na sadašnjoj razini. Industrija ugljena također se suočava s velikim udarcima zbog pada potražnje, osobito iz Kine.

Prema izvješćima, ruski uvoz ugljena pao je za sedam posto na 95,1 milijun tona u 2024. U tom kontekstu, ruska vlada razmatra mjere za podršku mogućem masovnom bankrotu u industriji ugljena. Osim ovih gospodarskih izazova, utvrđeno je da sankcije protiv ruskog gospodarstva imaju sve negativniji učinak na proizvodnju ugljena.

Prije sukoba u Ukrajini, rusko gospodarstvo bilo je jedan od tri najveća izvoznika ugljena u svijetu. Godine 2021. tržišni udio ruskog kamenog ugljena u uvozu u EU iznosio je 46,7 posto, no od 2022. protiv Rusije je na snazi ​​EZ embargo na ugljen, koji državama EU-a zabranjuje uvoz ugljena iz Rusije. Rusija je pokušala preusmjeriti svoj izvoz ugljena u Aziju, a Kina se pojavljuje kao glavni kupac.

Međutim, s Kinom koja je 2024. uvezla rekordnih 543 milijuna tona ugljena, ruski uvoz ugljena također je pao i morao je osigurati popuste za kupce kako bi ostao konkurentan. Industrija je od siječnja do rujna 2024. zabilježila ukupni gubitak od 91 milijarde rubalja, najveći od svih sektora. Analitičari procjenjuju da će se problemi u industriji ugljena nastaviti još najmanje dvije godine, dok se trgovina LNG-om i naftom također muči zbog zapadnih sankcija.

Za industriju ugljena to znači da su neke rudarske tvrtke već morale zatvoriti zbog nedostatka prodaje. Od Ministarstva gospodarskog razvoja i Savezne porezne službe zatraženo je da podrže posrnule rudarske operacije, a Vneshekonombank bi mogla preuzeti kontrolu nad oštećenom imovinom.