Ruska ekonomija propada pod sankcijama: Putinova zagonetka istine

Ruska ekonomija propada pod sankcijama: Putinova zagonetka istine

Ruska ekonomija trenutno je pod ogromnim pritiskom, posebno od početka rata u Ukrajini. Dok predsjednik Vladimir Putin pokušava svijetu reći da je rusko gospodarstvo stabilno i otporno, stvarne brojke daju zabrinjavajuću sliku. Prema izvješću Stockholmskog instituta za tranzicijsku ekonomiju (SITE), situacija u ruskom gospodarstvu mnogo je kritičnija nego što vlada prikazuje. Od početka rata, europske su države uvele opsežne sankcije s ciljem slabljenja ekonomske baze Rusije i povećanja pritiska na Kremlj. EU je usvojila ukupno 16 paketa sankcija, a već je u pripremi 17. paket kako bi se osiguralo da Rusija ne nastavi ostvarivati ​​profit od izvoza energije.

Sankcije su posebno usmjerene na glavne ruske izvore prihoda, izvoz nafte, plina i ugljena. Međutim, čini se da te mjere nisu tako učinkovite kao što se očekivalo, budući da Rusija nastavlja prodavati energetske resurse unatoč embargu – uglavnom zemljama poput Kine i Indije. Značajan dio ruske nafte ulazi u Europu putem stranih tankera, što ukazuje na flotu u sjeni. Rusija je lani ostvarila i rekordnu prodaju ukapljenog prirodnog plina (LNG) u EU, što je u državnu blagajnu donijelo dodatnih osam milijardi eura. Međutim, planirane zabrane uvoza LNG-a trebale bi stupiti na snagu tek 2027., što trenutno ide u prilog ruskom gospodarstvu.

Ekonomska stabilnost ili iluzija?

Unatoč kratkoročnom gospodarskom rastu od oko tri posto, prosperitet stanovništva u Rusiji i dalje stagnira. Povećanje bruto domaćeg proizvoda ne znači poboljšanje kvalitete života. Dapače, vladina potrošnja na socijalna područja, obrazovanje i zdravstvo pada, dok se sredstva za vojsku i ratna potrošnja povećavaju. Torbjørn Becker sa SITE-a otkrio je da su stvarni proračunski deficiti Rusije vjerojatno dvostruko veći od službeno prijavljenih dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Analitičari upozoravaju i na strukturne slabosti ruskog gospodarstva koje ukazuju na dugoročne probleme. Visoku stopu inflacije, koja je službeno 9-10 posto, stručnjaci smatraju nepouzdanom. U siječnju 2025. inflacija je već iznosila 9,9 posto, što je izazvalo značajnu zabrinutost. Financijske sankcije Rusiji su otežale zaduživanje na međunarodnom financijskom tržištu, dodatno podižući cijene i pogoršavajući ionako napetu gospodarsku situaciju.

Učinci međunarodne izolacije

Međunarodna izolacija i stroge financijske sankcije znače da rusko gospodarstvo ne samo da gubi inovacije, već ima i poteškoća u pronalaženju kvalificiranih radnika. Nestašice elektroničkih komponenti i softvera su svakodnevica, a tvrtke su pod velikim pritiskom zbog ratne ekonomije. Gospodarski fokus Rusije uvelike je na ukrajinskom ratu i povezanim državnim ulaganjima u obranu. Međutim, ta ulaganja nisu održiva i kritično ovise o tijeku rata.

Odluka u Istanbulu, gdje se vode ključni razgovori o mogućim mirovnim pregovorima, mogla bi donijeti tračak nade. Komisija EU također je signalizirala da želi dodatno ograničiti mogućnost Kremlja da nastavi rat u Ukrajini. Međutim, planirani Trumpovi pregovori s Putinom o prekidu vatre mogli bi potkopati prethodnu strategiju sankcija i ugroziti međunarodne napore da se smanji utjecaj Rusije u regiji.