Oštra kritika zalaganja Jensa Spahna za strožim sankcijama na novcu građana.
Prema izvješću www.t-online.de, primatelji beneficija građana koji odbiju razumne ponude za posao trebali bi biti strože kažnjeni u skladu sa željama vlade. Potpredsjednik parlamentarne skupine Unije Jens Spahn čak je predložio ustavni amandman za strože sankcije na novac građana. Prema Spahnu, ljudi koji mogu raditi i dobiti ponudu za posao, ali je ne prihvate, zapravo više ne bi trebali primati građansku naknadu. Planirano federalno pooštravanje sankcija za novac građana vidi kao prvi korak u dobrom smjeru, ali to nije dovoljno. Kritike Spahnova poteza stigle su, između ostalih, iz zastupničkog kluba SPD-a te čelnice stranke Ljevice Janine Wissler, koja je potez opisala kao šokantan i napad...

Oštra kritika zalaganja Jensa Spahna za strožim sankcijama na novcu građana.
Prema izvješću od www.t-online.de,
Vlada želi da primatelji građanskih naknada koji odbiju razumne ponude za posao budu podvrgnuti strožim sankcijama. Potpredsjednik parlamentarne skupine Unije Jens Spahn čak je predložio ustavni amandman za strože sankcije na novac građana. Prema Spahnu, ljudi koji mogu raditi i dobiti ponudu za posao, ali je ne prihvate, zapravo više ne bi trebali primati građansku naknadu. Planirano federalno pooštravanje sankcija za novac građana vidi kao prvi korak u dobrom smjeru, ali to nije dovoljno.
Kritike Spahnova poteza stigle su, među ostalima, iz zastupničkog kluba SPD-a te od čelnice stranke Ljevice Janine Wissler, koja je potez opisala kao šokantan i napad na osnovna socijalna prava. No, Savezna vlada dala je zeleno svjetlo za planirano pooštravanje naknada građanima. Zavodi za zapošljavanje ubuduće će građanima moći u potpunosti ukinuti naknadu za nezaposlene na najviše dva mjeseca ako se pogođeni uporno odbijaju zaposliti.
Ove planirane mjere pooštravanja mogle bi imati značajan utjecaj na tržište rada. S jedne strane, mogli bi motivirati više ljudi da prihvate ponuđene poslove i time smanjiti stopu nezaposlenosti. S druge strane, mjere bi također mogle dovesti do toga da neki korisnici beneficija iz državljanstva budu gurnuti u nesigurna zaposlenja kako bi izbjegli sankcije.
Rasprava o stezanju građanskog novca pokazuje da se ovo pitanje sve više polarizira i da će u budućnosti dovesti do kontroverznih rasprava. Ostaje za vidjeti kako će se planirane promjene doista odraziti na tržište rada i financijski sektor.
Izvorni članak pročitajte na www.t-online.de