Rijetke zemlje u opasnosti: Njemačka industrija upozorava na zaustavljanje proizvodnje!
Njemačka industrija upozorava na zaustavljanje proizvodnje zbog rijetkih zemalja jer rastući prihodi nadoknađuju troškove života.

Rijetke zemlje u opasnosti: Njemačka industrija upozorava na zaustavljanje proizvodnje!
Njemačka industrija je usred tijesnog tržišta za rijetke zemlje, što bi moglo rezultirati potencijalnim zastojima u proizvodnji. Aktualna izvješća iz Ogledalo Prema inicijativi industrijskog udruženja "LTH" oglasila je uzbunu. Oslanjanje na uvoz iz Kine dovodi do sve veće zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe, osobito u vrijeme kada se inovativni tehnološki sektori oslanjaju na te materijale.
Odluka Kine da regulira izvoz rijetkih metala i važnih poluvodičkih proizvoda izaziva priličnu nervozu u industriji. To bi posebno moglo utjecati na tvrtke koje posluju u automobilskom i elektroničkom sektoru, a koje se oslanjaju na sirovine potrebne za proizvodnju baterija i drugih visokotehnoloških proizvoda.
Rast troškova života i kupovne moći
U širem kontekstu, troškovi života u Njemačkoj posljednjih su mjeseci porasli. Potrošači doživljavaju život skupljim, što je povezano s nominalnim rastom cijena. Glasno BR No, tu se inflaciju mora promatrati u svjetlu rasta dohodaka. Mnoge plaće i mirovine su porasle, što može djelomično nadoknaditi više cijene.
Kretanje realnih neto plaća, koje se uzimaju u obzir nakon odbitka poreza i socijalnog osiguranja te usklađene s inflacijom, ključni je pokazatelj kupovne moći potrošača. Realna neto plaća po satu rada porasla je s 19,12 eura 1994. na impresivnih 24,79 eura 2024. godine.
Raste kupovna moć i plaće
Nakon pada realnih plaća 2021. i 2022., sada se čini da su se plaće ponovno stabilizirale. U 2023. godini, primjerice, neto realna plaća porasla je s 23,03 eura na 24,79 eura. To odgovara mjesečnom povećanju od oko 280 eura za radno vrijeme od 160 sati.
Rast prosječnih plaća premašio je inflaciju i promjene u porezima i doprinosima, što pozitivno utječe na kupovnu moć. Ipak, usklađivanje plaća često se odvija s vremenskim odmakom u odnosu na inflaciju, što može privremeno dovesti do pada kupovne moći. Ipak, ukupni dojam govori o postupnom poboljšanju ekonomske situacije zaposlenika.