Rijetke zemlje u opasnosti: Njemačka industrija upozorava na zaustavljanje proizvodnje!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Njemačka industrija upozorava na zaustavljanje proizvodnje zbog rijetkih zemalja jer rastući prihodi nadoknađuju troškove života.

Die deutsche Industrie warnt vor Produktionsstopps durch seltene Erden, während steigende Einkommen die Lebenshaltungskosten ausgleichen.
Njemačka industrija upozorava na zaustavljanje proizvodnje zbog rijetkih zemalja jer rastući prihodi nadoknađuju troškove života.

Rijetke zemlje u opasnosti: Njemačka industrija upozorava na zaustavljanje proizvodnje!

Njemačka industrija je usred tijesnog tržišta za rijetke zemlje, što bi moglo rezultirati potencijalnim zastojima u proizvodnji. Aktualna izvješća iz Ogledalo Prema inicijativi industrijskog udruženja "LTH" oglasila je uzbunu. Oslanjanje na uvoz iz Kine dovodi do sve veće zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe, osobito u vrijeme kada se inovativni tehnološki sektori oslanjaju na te materijale.

Odluka Kine da regulira izvoz rijetkih metala i važnih poluvodičkih proizvoda izaziva priličnu nervozu u industriji. To bi posebno moglo utjecati na tvrtke koje posluju u automobilskom i elektroničkom sektoru, a koje se oslanjaju na sirovine potrebne za proizvodnju baterija i drugih visokotehnoloških proizvoda.

Rast troškova života i kupovne moći

U širem kontekstu, troškovi života u Njemačkoj posljednjih su mjeseci porasli. Potrošači doživljavaju život skupljim, što je povezano s nominalnim rastom cijena. Glasno BR No, tu se inflaciju mora promatrati u svjetlu rasta dohodaka. Mnoge plaće i mirovine su porasle, što može djelomično nadoknaditi više cijene.

Kretanje realnih neto plaća, koje se uzimaju u obzir nakon odbitka poreza i socijalnog osiguranja te usklađene s inflacijom, ključni je pokazatelj kupovne moći potrošača. Realna neto plaća po satu rada porasla je s 19,12 eura 1994. na impresivnih 24,79 eura 2024. godine.

Raste kupovna moć i plaće

Nakon pada realnih plaća 2021. i 2022., sada se čini da su se plaće ponovno stabilizirale. U 2023. godini, primjerice, neto realna plaća porasla je s 23,03 eura na 24,79 eura. To odgovara mjesečnom povećanju od oko 280 eura za radno vrijeme od 160 sati.

Rast prosječnih plaća premašio je inflaciju i promjene u porezima i doprinosima, što pozitivno utječe na kupovnu moć. Ipak, usklađivanje plaća često se odvija s vremenskim odmakom u odnosu na inflaciju, što može privremeno dovesti do pada kupovne moći. Ipak, ukupni dojam govori o postupnom poboljšanju ekonomske situacije zaposlenika.