Kako odrediti svoju poreznu stopu na temelju vašeg dohotka

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Prema izvješću www.focus.de, mnogi građani mogu očekivati ​​visoka povećanja plaća ove godine, s povećanjem plaća u prosjeku od gotovo šest posto. Prosječna plaća svih obveznika mirovinskog osiguranja ove je godine iznosila 45.358 eura. Savezno ministarstvo financija daje podatke o različitim prihodovnim skupinama, od onih s niskim primanjima do stvarno bogatih u Njemačkoj. Ekonomisti definiraju nekoga kao bogatog ako zarađuje najmanje tri puta više od prosječnog prihoda. Prema izvješću, ljudi s godišnjim prihodom većim od 279.324 eura klasificirani su kao ljudi koji najviše zarađuju. Ova skupina čini oko jedan posto stanovništva i plaća gotovo četvrtinu svih poreza na dohodak. “Bogata porezna stopa”…

Gemäß einem Bericht von www.focus.de, können sich viele Bürger in diesem Jahr auf hohe Lohnzuwächse freuen, wobei das Lohnplus im Schnitt fast sechs Prozent betragen kann. Das Durchschnittsentgelt aller Rentenversicherungspflichtigen lag in diesem Jahr bei 45.358 Euro. Das Bundesfinanzministerium liefert Zahlen zu den verschiedenen Einkommensgruppen, von Geringverdienern bis zu den richtig Reichen in Deutschland. Ökonomen definieren jemanden als reich, der mindestens das Dreifache des Durchschnittseinkommens verdient. Laut dem Bericht werden Personen mit einem Jahreseinkommen von mehr als 279.324 Euro als Top-Verdiener eingestuft. Diese Gruppe umfasst rund ein Prozent der Bevölkerung und zahlt knapp ein Viertel der gesamten Einkommensteuern. Der „Reichen-Steuersatz“ …
Prema izvješću www.focus.de, mnogi građani mogu očekivati ​​visoka povećanja plaća ove godine, s povećanjem plaća u prosjeku od gotovo šest posto. Prosječna plaća svih obveznika mirovinskog osiguranja ove je godine iznosila 45.358 eura. Savezno ministarstvo financija daje podatke o različitim prihodovnim skupinama, od onih s niskim primanjima do stvarno bogatih u Njemačkoj. Ekonomisti definiraju nekoga kao bogatog ako zarađuje najmanje tri puta više od prosječnog prihoda. Prema izvješću, ljudi s godišnjim prihodom većim od 279.324 eura klasificirani su kao ljudi koji najviše zarađuju. Ova skupina čini oko jedan posto stanovništva i plaća gotovo četvrtinu svih poreza na dohodak. “Bogata porezna stopa”…

Kako odrediti svoju poreznu stopu na temelju vašeg dohotka

Prema izvješću od www.focus.de, mnoge građane ove godine očekuju visoka povećanja plaća, s rastom plaća u prosjeku od gotovo šest posto. Prosječna plaća svih obveznika mirovinskog osiguranja ove je godine iznosila 45.358 eura. Savezno ministarstvo financija daje podatke o različitim prihodovnim skupinama, od onih s niskim primanjima do stvarno bogatih u Njemačkoj. Ekonomisti definiraju nekoga kao bogatog ako zarađuje najmanje tri puta više od prosječnog prihoda.

Prema izvješću, ljudi s godišnjim prihodom većim od 279.324 eura klasificirani su kao ljudi koji najviše zarađuju. Ova skupina čini oko jedan posto stanovništva i plaća gotovo četvrtinu svih poreza na dohodak. “Porezna stopa za bogate” od 45 posto odnosi se na samce s prihodom od 277.826 eura godišnje.

Porezne stope u Njemačkoj rastu s bruto prihodom. Stopa ulaznog poreza iznosi 14 posto do 16.179 eura, nakon čega slijedi faza progresije od 16.180 do 63.514 eura i najveća porezna stopa od 42 posto od 63.515 eura. Porezna stopa za bogate je 45 posto od 277.826 eura. Međutim, nisu svi primatelji obvezni plaćati porez, budući da je osnovna naknada od 11.604 eura godišnje izuzeta od poreza na dohodak.

S obzirom na ove podatke, visoka povećanja plaća u tekućoj godini vjerojatno će imati značajan utjecaj na raspodjelu dohotka i porezne prihode. Konkretno, povećanje osnovne porezne olakšice moglo bi pozitivno utjecati na potrošnju potrošača, a time i na gospodarstvo u cjelini. Osim toga, više porezne stope za one koji najviše zarađuju vjerojatno će dovesti do bolje raspodjele poreznog tereta. Općenito, ova kretanja signaliziraju potencijalno jaku kupovnu moć i porezne prihode koji bi mogli imati pozitivan učinak na tržište i financijski sektor.

Pročitajte izvorni članak na www.focus.de

Na članak