Financijski stručnjaci ovako reagiraju na alarmantne brojke: 6,6 posto njemačkog stanovništva zbog financijskih se problema nije moglo pravilno grijati.
Prema izvješću amp.focus.de, 5,5 milijuna Nijemaca nije moglo adekvatno zagrijati svoje domove 2022. godine zbog nedostatka novca. To odgovara 6,6 posto stanovništva i dvostruko je više nego prethodne godine (3,3 posto). Posebno su pogođeni samohrani roditelji, kućanstva s najmanje troje djece i osobe koje žive same. Podaci se temelje na anketi o prihodima i životnim uvjetima (EU-SILC) koja se provodi diljem EU-a. Međutim, Njemačka je s udjelom u stanovništvu od 6,6 posto daleko ispod prosjeka EU jer oko 9,3 posto stanovništva nije moglo adekvatno grijati svoje domove. Najviše su pogođeni ljudi u Bugarskoj, Cipru i Grčkoj, dok...

Financijski stručnjaci ovako reagiraju na alarmantne brojke: 6,6 posto njemačkog stanovništva zbog financijskih se problema nije moglo pravilno grijati.
Prema izvješću od amp.focus.de 5,5 milijuna Nijemaca nije moglo adekvatno zagrijati svoje domove 2022. godine zbog nedostatka novca. To odgovara 6,6 posto stanovništva i dvostruko je više nego prethodne godine (3,3 posto). Posebno su pogođeni samohrani roditelji, kućanstva s najmanje troje djece i osobe koje žive same.
Podaci se temelje na anketi o prihodima i životnim uvjetima (EU-SILC) koja se provodi diljem EU-a. Međutim, Njemačka je s udjelom u stanovništvu od 6,6 posto daleko ispod prosjeka EU jer oko 9,3 posto stanovništva nije moglo adekvatno grijati svoje domove. Najviše su pogođeni ljudi u Bugarskoj, Cipru i Grčkoj, dok je udio najmanji u Finskoj, Luksemburgu i Sloveniji.
Za financijski sektor ovakav razvoj događaja ukazuje na sve veće financijsko opterećenje kućanstava. Pogoršanju situacije pridonijele su više cijene energenata u vezi s ratom u Ukrajini. Povećani broj kućanstava koja si ne mogu priuštiti odgovarajuće toplinske signale povećava financijska ograničenja i dovodi do većeg financijskog opterećenja za pogođene obitelji. To također može utjecati na opću kupovnu moć potrošačkog tržišta, budući da su kućanstva koja moraju trošiti više novca na troškove grijanja manje sposobna ulagati u druga područja potrošnje.
Financijska industrija bi stoga trebala obratiti veliku pozornost na ova kretanja i razmotriti mogu li se poduzeti mjere za pružanje pomoći kućanstvima u financijskim poteškoćama. Povećani broj savjeta o energetskoj učinkovitosti i opcijama financijske pomoći mogao bi pomoći u smanjenju opterećenja pogođenih kućanstava.
Pročitajte izvorni članak na amp.focus.de