Porezni planovi u krizi: Tko plaća dnevnice i restorane?

Porezni planovi u krizi: Tko plaća dnevnice i restorane?

Ministarstvo financija u Magdeburgu suočeno je s izazovom procjene financijskog učinka planiranih poreznih olakšica, posebice povećanja naknada za prijevoz na posao i posla i smanjenja PDV-a na hranu u restoranima. Glasnogovornica ministra financija Michaela Richtera (CDU) objasnila je da će pouzdane procjene biti moguće tek nakon podnošenja relevantnih saveznih zakona. Unatoč ovoj neizvjesnosti, projekti se u osnovi smatraju neophodnima kako bi Njemačkoj dali hitno potrebne impulse rasta.

Međutim, javlja se otpor. javlja ZDF da istraživanje “Süddeutsche Zeitunga” pokazuje masovan otpor saveznih država planiranim mjerama. Posebno se traži da savezna vlada sama financira porezne gubitke koji proizlaze iz ovih izmjena zakona. Načelo "Tko troši mora i platiti", kako ga je formulirao Olaf Meister, glasnogovornik stranke Zelenih za financijsku politiku u državnom parlamentu, postaje sve važnije.

Političke reakcije i zahtjevi

Kritike dolaze iz različitih saveznih država. Saski ministar financija Christian Piwarz (CDU) izražava zabrinutost da federalna vlada svojim zakonskim prijedlozima uzrokuje smanjene prihode država i općina. Berlinski ministar financija Stefan Evers (CDU) ističe napetu proračunsku situaciju, dok drugi glasovi, poput SPD-ovog političara Andreasa Dressela, ocjenjuju povećanje naknade za putovanje na posao kao "lažni poticaj" i ne vide prioritet za smanjenje PDV-a.

U Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju naglašavaju da odobrenje promjene zakona ovisi o spremnosti savezne vlade da nadoknadi nastali gubitak prihoda. Trenutna procjena poreza ukazuje na niže prihode od očekivanih, što dodatno ograničava financijsku fleksibilnost saveznih, državnih i lokalnih vlasti. Planirano porezno rasterećenje stoga treba promatrati ne samo kao gospodarski poticaj, već i kao potencijalni rizik za općinske proračune.

Financijski učinak i predviđanja

Procijenjeni manjak prihoda od dviju mjera mogao bi iznositi oko 23 milijarde eura tijekom razdoblja, od čega je oko 12,5 milijardi eura za države i općine. Zeleni u državnom parlamentu stoga pozivaju na jasne propise kako bi se osiguralo da se nakon provedbe poreznih olakšica financijski teret ne prenese na ionako teško opterećene proračune država i općina.

Stvarni cilj federalne vlade da smanji porez na promet hrane u ugostiteljstvu na sedam posto do 2026. temelji se na premisi financijske održivosti. Neizvjesnosti oko raspodjele troškova i nepostojanje dogovora o mogućoj nadoknadi troškova od strane savezne vlade opterećuju rasprave o poreznim planovima i postavljaju pitanja o budućnosti ciljanih poreznih olakšica.