Južna Europa suočena s gospodarskom zamkom: financijski stručnjak upozorava na procvat turizma i moguće dugoročne rizike

Južna Europa suočena s gospodarskom zamkom: financijski stručnjak upozorava na procvat turizma i moguće dugoročne rizike

Prema izvješću od www.merkur.de,

Turizam u južnoj Europi još uvijek je u procvatu, kaže nova analiza. Posebno je Italija u opasnosti da upadne u ekonomsku zamku. Tijekom pandemije korona, broj turista u Europi je pao. No 2023. industrija se oporavila i brojke su čak premašile razine prije pandemije. Međutim, prema trenutnoj analizi, ovo je vjerojatno kratkoročni razvoj događaja. Posebno se Italija suočava s velikim dugoročnim problemima. Osobito su velike koristi od postkorona želje za putovanjima imale zemlje Mediterana. To proizlazi iz aktualne analize međunarodnog kreditnog osiguravatelja Cofacea. Sukladno tome, južna Europa se od problema razvila u pokretačku snagu. U 2021., 2022. i 2023. Italija, Španjolska, Portugal i Grčka doprinijele su između četvrtine i polovice godišnjeg rasta EU-a.

Utjecaj na tržište i financijsku industriju

Iako je turistička industrija u južnoj Europi pridonijela kratkoročnom povećanju bruto domaćeg proizvoda (BDP), analiza daje sumornu sliku za dugoročna kretanja. Ovisnost o turizmu u južnoj Europi predstavlja financijske, društvene i političke rizike koji ugrožavaju dugoročnu stabilnost gospodarstva. Inflacija otežava južnoj Europi da ostane troškovno konkurentna odredištima u usponu na tržištima u razvoju. Osim toga, klimatske promjene posebno utječu na južne europske regije, koje redovito doživljavaju prirodne katastrofe poput vrućine ili šumskih požara.

Ovisnost o turističkom sektoru također ima nedostatke u smislu produktivnosti. Analiza pokazuje da rad u turističkom sektoru karakteriziraju radnici s malo obrazovanja i nesigurnim radnim uvjetima. Industrija jedva da stvara poticaje da postane konkurentnija izvan turizma. Moguća posljedica je da bi Italija, Španjolska, Grčka i Portugal mogle dugoročno zaostati.

Italija je posebno ugrožena u smislu produktivnosti, jer bi se radno stanovništvo do 2040. moglo smanjiti za 11,7 posto. To bi moglo gotovo prepoloviti potencijal rasta BDP-a i ugroziti održivost javnih financija. Integracija žena u radnu snagu mogla bi biti rješenje za poticanje rasta produktivnosti i ispunjavanje kućanskih obveza, prema analizi.

Općenito, južna Europa suočava se s velikim izazovima koji bi mogli imati dugoročne učinke na tržište i financijski sektor. Ovisnost o sektoru turizma i rizici u smislu produktivnosti i demografskog razvoja mogli bi ugroziti gospodarsku stabilnost regije.