Nepuno radno vrijeme u Njemačkoj nastavlja rasti

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Novi podaci: Više od četvrtine zaposlenih u Njemačkoj ne radi puno radno vrijeme. Statistike pokazuju porast zaposlenosti na pola radnog vremena, posebice među ženama. Zahuktavaju se rasprave o nedostatku kvalificiranih radnika i radu na pola radnog vremena.

Neue Daten: Mehr als ein Viertel der Arbeitnehmer in Deutschland arbeitet nicht Vollzeit. Statistiken zeigen den Anstieg von Teilzeitbeschäftigung, besonders bei Frauen. Diskussionen über Fachkräftemangel und Teilzeitarbeit werden angeheizt.
Novi podaci: Više od četvrtine zaposlenih u Njemačkoj ne radi puno radno vrijeme. Statistike pokazuju porast zaposlenosti na pola radnog vremena, posebice među ženama. Zahuktavaju se rasprave o nedostatku kvalificiranih radnika i radu na pola radnog vremena.

Nepuno radno vrijeme u Njemačkoj nastavlja rasti

Trend zapošljavanja na pola radnog vremena u Njemačkoj se nastavio i prošle godine. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 31 posto zaposlenih radilo je skraćeno radno vrijeme, što odgovara ukupnom broju od 12,2 milijuna ljudi. U odnosu na 2022. stopa je porasla za jedan posto. Osobito je vjerojatno da će žene raditi skraćeno radno vrijeme, njih 50 posto radi ovaj oblik zaposlenja, u usporedbi sa samo 13 posto muškaraca. Prije deset godina stopa honorarnih bila je 48 posto za žene i 10 posto za muškarce.

Za žene rođenje vlastitog djeteta prvenstveno dovodi do smanjenja radnog vremena. Prošle godine 67 posto svih majki s barem jednim djetetom mlađim od 18 godina radilo je skraćeno radno vrijeme, u usporedbi sa samo devet posto svih očeva. Razlike su manje jasne za zaposlenike bez djece. Nepuno radno vrijeme radilo je 39 posto žena bez djece, a 16 posto muškaraca bez djece.

Razlozi za zapošljavanje na nepuno radno vrijeme su različiti. Žene su rekle da brigu o djeci smatraju razlogom u 27 posto slučajeva, dok je to bio slučaj samo za muškarce u nešto manje od šest posto. Za 24 posto muškaraca obuka ili daljnje obrazovanje te studij bili su razlozi skraćenog radnog vremena, u usporedbi sa samo osam posto žena. Međutim, više od četvrtine radi manje na vlastiti zahtjev, a pritom ne igraju nikakvu ulogu zdravstvena ograničenja ili obiteljske obveze.

S obzirom na nedostatak kvalificiranih radnika, raspravlja se o većem aktiviranju honorarnih radnika. Statističari su izjavili da većina deficitarnih zanimanja za neakademske kvalificirane radnike u Njemačkoj ima udio s nepunim radnim vremenom koji je znatno ispod prosjeka. Izuzetak su područja zdravstva i njege te gerijatrijske skrbi, gdje je udio radnika na nepuno radno vrijeme bio značajno iznad prosjeka. U drugim sektorima, poput energetske tehnologije ili sanitarne i klimatizacijske tehnologije, stopa nepunog radnog vremena bila je relativno niska.