Trumpov savjetnik upozorava: Postoji li rizik od financijske krize zbog slabosti dolara?

Trumpov savjetnik upozorava: Postoji li rizik od financijske krize zbog slabosti dolara?

Stephen Miran, glavni ekonomski savjetnik Bijele kuće, u nedavnom je intervjuu komentirao svoje kontroverzne planove za slabljenje američkog dolara. Miran planira nametnuti naknade na obveznice američkog trezora, sumnjivo se nadajući da će devalvirati dolar. Međutim, ova bi mjera mogla imati dalekosežne posljedice, uključujući potencijalnu financijsku krizu koja bi mogla značajno ugroziti povjerenje u dolar. Prema Miranovim riječima, snažan dolar se vidi kao uzrok pada američke industrije. Povijesno gledano, dug SAD-a stranim ulagačima se povećao dok je trgovinska bilanca bila pozitivna u 1960-ima.

Miran temelji svoj argument na radu belgijskog ekonomista Roberta Triffina, koji je predvidio kraj međunarodnog monetarnog sustava 1960. Sustav iz Bretton Woodsa iz 1944. vezao je dolar za zlato prije nego što ga je ukinuo predsjednik Nixon 1971., a vezivanje valuta za dolar prestalo je 1973. Međutim, Miran pogrešno tumači Triffinove ideje kako o potrebi za trgovinskim deficitom tako i o opskrbi kratkoročnih američkih državnih obveznica stranim središnjim bankama, što kritiziraju stručnjaci uključujući Tobiasa Straumanna, profesora ekonomske povijesti na Sveučilištu u Zürichu.

Utjecaj na gospodarstvo SAD-a

Slab američki dolar ima i prednosti i nedostatke. Iako povećava konkurentnost američkog izvoza i privlači strane turiste, također bi mogao povećati inflaciju u SAD-u. Američki je dolar nominalno ojačao preko 40% od 2011. i smatra se precijenjenim. Prema izvješću od Bretton Woods Dolar je izgubio gotovo 10% u odnosu na glavne valute između sredine siječnja i početka svibnja 2025.

Bliski trgovinski odnosi s Kanadom i Meksikom posebno čine te zemlje osjetljivima na kretanja dolara. Snažan dolar čini američki izvoz skupljim za strane kupce, dok uvezena roba postaje jeftinija - što pogoduje američkim potrošačima, ali smanjuje izvoznu potražnju. Kako bi preokrenula ovaj trend, Trumpova administracija ima dva cilja: zadržati američki dolar kao globalnu pričuvnu valutu i oslabiti dolar kako bi promicao američki izvoz.

Trgovinski pregovori i valutne strategije

Pitanje valute sve više postaje dio tekućih trgovinskih pregovora, osobito sa zemljama koje svoje valute smatraju podcijenjenima. Posljednje izvješće Ministarstva financija SAD-a o nadzoru valuta identificiralo je sedam zemalja koje su bile meta: Kina, Japan, Koreja, Singapur, Tajvan, Vijetnam i Njemačka.

Osim toga, Trumpova administracija razmatra strategije kao što je Mar-a-Lago Accord, koji bi uključivao zamjenu američkih državnih obveznica za dugoročnije obveznice stranih središnjih banaka s nižim prinosima. Ako se ovaj plan provede, ne samo da bi mogao dramatično utjecati na tržišne uvjete, već bi također mogao dovesti u pitanje dugoročno povjerenje potrebno u američki dolar.

Posljedice ovog razvoja još uvijek nisu jasne, ali političke i ekonomske dimenzije već sugeriraju da će odluke Bijele kuće imati efekte daleko izvan državnih granica.

Za više informacija o planovima Stephena Mirana i njihovom potencijalnom utjecaju na dolar i američko gospodarstvo, pročitajte izvješće na NZZ.