Trump traži: jeftina nafta za mir! Mogu li SAD napasti Rusiju?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Američki predsjednik Trump poziva na smanjenje cijena nafte kako bi podržao Ukrajinu, što bi moglo ozbiljno opteretiti rusko gospodarstvo.

US-Präsident Trump fordert Ölpreissenkungen zur Unterstützung der Ukraine, was Russlands Wirtschaft stark belasten könnte.
Američki predsjednik Trump poziva na smanjenje cijena nafte kako bi podržao Ukrajinu, što bi moglo ozbiljno opteretiti rusko gospodarstvo.

Trump traži: jeftina nafta za mir! Mogu li SAD napasti Rusiju?

Američki predsjednik Donald Trump najavio je 23. siječnja na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu da će od Saudijske Arabije i OPEC-a zatražiti sniženje cijena nafte. Trump je rekao da bi pad cijena nafte mogao "odmah" okončati rat u Ukrajini. Indija igra ključnu ulogu u tome, uvozeći 1,6 milijuna barela sirove nafte dnevno iz Rusije od 2021. – količina koja se povećala gotovo tisuću puta. Pad tog uvoza mogao bi značajno pogoditi rusko gospodarstvo, budući da Indija čini oko 40% ruskog izvoza sirove nafte.

Trump bi mogao ciljati da Indija kupuje naftu od SAD-a, što bi Rusiju moglo koštati ogromnih 108 milijardi dolara prihoda. CEPA predlaže da SAD ponudi povoljne uvjete prodaje ili "paketne ponude" kako bi privukli Indiju na takav prijelaz. Indijske tvrtke ne kupuju rusku naftu iz ideoloških razloga, već zbog atraktivne cijene. Dodatno, SAD je povećao proizvodnju nafte na rekordnih 12,9 milijuna barela dnevno, dok je Saudijska Arabija otkazala planove za povećanje proizvodnog kapaciteta na 13 milijuna barela dnevno.

Posljedice sankcija

Usporedno s tim, SAD je usvojio novi paket sankcija protiv Rusije usmjerenih na borbu protiv "flote u sjeni" koja izbjegava zapadni naftni embargo. Tim se sankcijama namjerava smanjiti prihod Rusije od nafte, koji se koristi za financiranje rata u Ukrajini. Prema izvješću od tagesschau.de Cijene nafte porasle su na najvišu razinu u posljednjih nekoliko mjeseci, s naftom Brent od 81,50 dolara po barelu. Američko ministarstvo financija sankcioniralo je 183 naftna tankera koji su dio "flote u sjeni", što također utječe na dvije velike ruske naftne kompanije: Gazprom Neft i Surgutneftegas.

Od sankcioniranih brodova, njih 143 prevozila su više od 530 milijuna barela ruske sirove nafte prošle godine, što čini 42% morskog izvoza. Glavni kupci su Kina i Indija. Ruska vlada kritizirala je sankcije kao narušavanje tržišnog natjecanja i destabilizaciju tržišta. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da sankcije ne mogu zaustaviti energetske rute.

Rastuće cijene nafte s Bliskog istoka, Afrike i Brazila posljedica su sve veće potražnje iz Kine i Indije. Ako ruska ponuda padne, to bi također moglo utjecati na cijene lož ulja i goriva u Njemačkoj. Dok je Rusija primila više prihoda od prodaje nafte i plina 2024., što je ekvivalentno 11,13 trilijuna rubalja (107 milijardi eura), 2023. je zabilježila pad prihoda od 24% zbog nižih cijena nafte i pada izvoza plina. Prodaja nafte i plina ključni je izvor prihoda za ruski državni proračun, na koji otpada jedna trećina do polovica ukupnih prihoda.