Trumpov upitni plan: oslabiti dolar, spasiti industriju?

Trumpov upitni plan: oslabiti dolar, spasiti industriju?

Američki predsjednik Donald Trump provodi kontroverzni plan slabljenja dolara kako bi ojačao domaću industriju. Ovaj plan, poznat kao Mar-a-Lago Accords, osmislio je Stephen Miran, predsjednik Trumpovog ekonomskog savjetodavnog vijeća. Miran tvrdi da status dolara kao svjetske rezervne valute opterećuje američko gospodarstvo i pridonosi deindustrijalizaciji. Velika potražnja za dolarom dovodi do povećanja njegove vrijednosti, čineći američku robu skupljom i uzrokujući trgovinski deficit. Kao odgovor na ovaj razvoj događaja, mnogi proizvođači iz SAD-a sele proizvodnju u inozemstvo, što pak dovodi u opasnost radna mjesta.

Međutim, odnos između dolara i trgovinskog deficita složeniji je nego što ga Miran prikazuje. Strani ulagači drže državne obveznice SAD-a kako bi stabilizirali svoje tečajeve, ali često izbjegavaju ulagati u drugu američku imovinu. Povijesno gledano, dolar nije imao negativan utjecaj na tekući račun SAD-a kao rezervna valuta od 1960-ih do 1970-ih. Uzroci deficita tekućeg računa također su različiti; ovise, među ostalim, o odnosu nacionalne štednje i investicija.

Izazovi Mar-a-Lago sporazuma

U 2024. proračunski deficit SAD-a iznosio je 6,4% BDP-a, dok je deficit tekućeg računa bio manji od 4%. Miranov plan smatra se manjkavim jer je dolar samo jedan od mnogih čimbenika koji pridonose trgovinskom deficitu. Zatvaranje proračunskog deficita moglo bi biti lakše od trgovinskog rata, ali će zahtijevati političku akciju u Kongresu. Unatoč visokoj razini automatizacije, snaga američkog gospodarstva ostaje privlačna za međunarodne ulagače.

Kritike Trumpova pristupa pojačane su aktualnim gospodarskim trendovima i globalnim političkim kretanjima. Kina je, na primjer, optužena za iskrivljavanje globalne raspodjele kapitala kroz javne politike koje stvaraju pretjeranu štednju. Nedostatak socijalne sigurnosti i nerazvijeni kreditni i štedni instrumenti u Kini prisiljavaju kućanstva da više štede, dok dobit poduzeća ima koristi od pada naknada za rad.

Globalne implikacije i budući izgledi

Strategije kineske vlade da utječu na raspodjelu kapitala putem državnih poduzeća i javnih subvencija imaju značajan utjecaj na međunarodnu trgovinu i gospodarstvo SAD-a. Osim toga, trgovinskoj politici SAD-a često se pristupa doktrinom 'uzajamnosti', čiji je cilj primijeniti carine trgovačkih partnera na američke proizvode u zrcalnoj slici. Tvrdi se da su specifične carine koje ovise o elastičnosti potražnje za uvezenom robom potrebne kako se ne bi povećale potrošačke cijene.

U sadašnjem multipolarnom svijetu, erozija dolara kao primarne rezervne valute mogla bi dugoročno biti u suprotnosti s interesima SAD-a i destabilizirati globalno financijsko tržište. Protagonisti novih carinskih mjera te carine također vide kao sredstvo kontrole inozemnog izvoza i smanjenja poreznog opterećenja američkih građana. Međutim, ovaj bi pristup mogao dovesti u zabludu i postavlja pitanje hoće li namjerno slabljenje dolara zapravo ojačati američku industriju ili će se pokazati samoporažavajućim.

Sve u svemu, ostaje za vidjeti kako će sporazum Mar-a-Lago i povezane ekonomske politike utjecati na američko gospodarstvo i situaciju u međunarodnoj trgovini. Izazovi u globalnoj areni i promjenjivo gospodarsko okruženje zahtijevaju inovativne odgovore i održive politike.