Rast na istoku: Poljska i Hrvatska prestigle Austriju!

Rast na istoku: Poljska i Hrvatska prestigle Austriju!

Gospodarska situacija u Europi pokazuje dokaze sporog, ali postojanog rasta, osobito u određenim regijama srednje i istočne Europe. Glasno Tisak Postoje pozitivni pomaci u Hrvatskoj, Poljskoj i Češkoj Republici, dok će Austrija biti jedina članica EU-a koja će doživjeti smanjenje od -0,3% 2025. Ti različiti trendovi unutar EU-a također se odražavaju u proljetnoj prognozi Europske komisije za 2024. godinu.

Predviđa se da će 2024. rast BDP-a biti umjeren u EU od 1,0% i u eurozoni od 0,8%. Predviđanja rasta povećavaju se na 1,6% u EU-u i 1,4% u europodručju 2025. Ova stabilnost dolazi usprkos većim geopolitičkim rizicima i stagnirajućem gospodarstvu u Njemačkoj, koje će se tek sporo oporavljati zbog neizvjesnosti predstavništvo EU prijavio.

Ekonomski vrhunci u srednjoj i istočnoj Europi

Poljska se ističe kao šesto najveće gospodarstvo EU-a, s prognoziranim rastom BDP-a od 3,3%. Pozitivni pokazatelji u Poljskoj uključuju veliko domaće tržište, velike količine ulaganja i stabilnu inflaciju od 3,6%. To je povezano s izuzetnom stopom nezaposlenosti od samo 2,8%, što znači de facto punu zaposlenost. Slijedi Hrvatska s procijenjenim rastom od 3,2%, podržanom snažnom privatnom potrošnjom i financiranjem EU-a. Češka ima stabilno domaće gospodarstvo u kojem se negativna trgovinska bilanca nadoknađuje domaćom potrošnjom.

• Wachstumsaussichten:
  • Polen: 3,3%
  • Kroatien: 3,2%
  • Tschechien: Stabil, positive Trends durch Binnenkonsum

Nasuprot tome, Mađarska ima "nesigurno poslovno okruženje" koje dovodi do ispodprosječnog rasta. Iako se moć privatnog potrošača pozitivno razvija, tvrtke pokazuju suzdržanost u svojim ulaganjima. Drugi aspekt je mađarski anti-EU kurs, koji je doveo do gubitka važnih sredstava EU. Unatoč tome, predviđa se povećanje BDP-a od 2,5% za 2026., uz podršku snažne privatne potrošnje i poboljšanih izvoznih izgleda.

Sveukupna ekonomska stabilnost

EU kao cjelina pokazuje znakove stabilne ekonomske otpornosti. Pad HICP inflacije sugerira da se kupovna moć ponovno postupno povećava, s predviđenom stopom inflacije od 2,7 % u 2024., koja pada na 2,2 % u 2025. Taj se razvoj smatra pozitivnim, osobito u kontekstu gospodarskog oporavka nakon izazova posljednjih godina.

Potrebu za povećanjem konkurentnosti i otpornosti naglašavaju različiti predstavnici EU-a. Međutim, ti su izazovi ublaženi poboljšanjem stopa zaposlenosti i stabilnom privatnom potrošnjom, dok je prosječna stopa nezaposlenosti 2023. iznosila 6,0%.

Općenito, izgledi za 2025. ukazuju na sporo, ali postojano poboljšanje gospodarske situacije u EU-u. Dok neke zemlje stagniraju ili doživljavaju pad, druge poput Poljske i Hrvatske svojim pozitivnim ekonomskim pokazateljima pokazuju da unutar EU-a također postoje značajne mogućnosti rasta.