Suche
Mein Konto
Rasprava o služenju vojnog roka: Stručnjaci upozoravaju na drastične posljedice za gospodarstvo!
Rasprava o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka ima utjecaja na gospodarstvo i ponudu kvalificiranih radnika u Njemačkoj.
Rasprava o služenju vojnog roka: Stručnjaci upozoravaju na drastične posljedice za gospodarstvo!
U Njemačkoj se trenutno vodi intenzivna rasprava o ponovnom uvođenju obveznog služenja vojnog roka, koji je u mirnodopsko vrijeme suspendiran 2011. godine. Dok se Unija zalaže za vraćanje obveznog vojnog roka, druge frakcije u Bundestagu, osim ljevice, također su dijelom za to. U tom kontekstu ministar obrane Boris Pistorius zalaže se za uvođenje dragovoljnog služenja vojnog roka kako bi se povećala kadrovska snaga Bundeswehra. Međutim, postoji nedostatak jedinstvenog koncepta, jer je tijekom koalicijskih pregovora SPD inzistirao na dobrovoljnom služenju, dok je Unija zahtijevala obaveznu godinu radnog staža za muškarce i žene.
U tom kontekstu, Marc F., 23-godišnji kalfa krovopokrivač iz Gornje Frankonije, izrazio je želju za služenjem vojnog roka. Njegov poslodavac bori se s nedostatkom kvalificiranih radnika jer su dva radna mjesta trenutno nepopunjena - situacija koja je raširena u građevinskoj industriji. Gotovo 2500 građevinskih tvrtki traži nove zaposlenike, dijelom i zbog odlaska u mirovinu boomer generacije. Holger Schäfer, stručnjak za tržište rada, objašnjava da utjecaj na tržište rada uvelike ovisi o broju i trajanju regrutacije vojnika. S 20.000 unovačenih novaka, učinak bi jedva bio primjetan; Međutim, oko 700.000 mladih moglo bi nedostajati ako se pozivaju cijele kohorte.
Izazovi Bundeswehra
Bundeswehru trenutačno nedostaje oko 100.000 vojnika kako bi osigurao potrebnu obrambenu spremnost do 2029. Raspravu o obveznom služenju vojnog roka potaknuli su razvoj sigurnosne politike u Europi, poput ruske prijetnje. Gledajući situaciju u drugim zemljama, države poput Švedske i Latvije ponovno su uvele obvezni vojni rok nakon promjena u sigurnosnoj politici. Diferencijacija političkih mišljenja u Njemačkoj je jasna, jer AfD poziva na povratak tradicionalnog vojnog roka, dok druge stranke slijede nove koncepte.
Prikazana je i socijalna dimenzija obveze oglašavanja: eventualnim uvođenjem nove usluge za opće dobro mogu se rasteretiti klinike, vrtići i domovi za umirovljenike. Prema profesoru Panuu Poutvaari s Instituta Ifo, ponovno uvođenje obveznog vojnog roka moglo bi biti isplativije za državni proračun, ali nosi rizike odgodom obuke i ulaska u radnu snagu. Poutvaara sugerira da je dobrovoljno služenje poželjno sve dok veličina pričuve nije veća od četvrtine dobne skupine.
Ekonomski učinci i ekonomski troškovi
Ponovno uvođenje vojnog roka ima potencijalne ekonomske troškove. Scenarij koji je izradio Poutvaara pokazuje utjecaj na bruto nacionalni dohodak, koji bi mogao potpasti pod sljedeće pretpostavke:
| scenarij | Pad osobne potrošnje | Smanjenje bruto nacionalnog dohotka |
|---|---|---|
| 5% | – 4 milijarde eura | – 3,4 milijarde eura |
| 25% | – 20 milijardi eura | – 17,1 milijardi eura |
| 100% | – 79 milijardi eura | – 69,7 milijardi eura |
Istraživači također upozoravaju da bi se Njemačka, ako dođe do drastičnog pada, morala zaduživati u inozemstvu. I to u kontekstu derutnog stanja mnogih vojarni i tenkova čija obnova zahtijeva dvoznamenkasta milijardska ulaganja.
Politička rasprava o obveznom vojnom roku i dalje je napeta jer se potreba za dobro pozicioniranom vojskom i suočavanje s nedostatkom kvalificiranih radnika mora riješiti u isto vrijeme. Hoće li vraćanje obveznog služenja vojnog roka doista dati odgovore na izazove, ostaje za vidjeti.