Koliko stvarno zarađujemo? Iznenađujuća stvarnost o bogatstvu!

Koliko stvarno zarađujemo? Iznenađujuća stvarnost o bogatstvu!

Nedavno izvješće Njemačkog instituta za ekonomska pitanja (IW) baca svjetlo na pogrešnu percepciju koju mnogi ljudi u Njemačkoj imaju o svojim prihodima u usporedbi s drugima. Osim toga, govori se o sve većoj društvenoj nejednakosti. Ekonomisti poput Maximiliana Stockhausena i Judith Niehues otkrili su da se u istraživanju iz 2023. godine oko 54,5 posto ispitanika klasificiralo kao srednja klasa, dok je samo 48 posto zapravo pripadalo ovoj skupini. Ova razlika postavlja pitanja o percepciji bogatstva i siromaštva.

Izvješće o siromaštvu i bogatstvu pokazuje da ljudi iz različitih društvenih klasa često precjenjuju vlastito bogatstvo. Marius Busemeyer, stručnjak za nejednakost, otkrio je "izraženu tendenciju prema sredini" u studiji iz 2022. godine. Ova tendencija navodi siromašne ljude da podcjenjuju svoje relativno siromaštvo, dok bogati ljudi često podcjenjuju svoje bogatstvo.

Nejednakost i dohodovno raslojavanje

Definicija srednje klase često je nejasna i, prema IW-u, temelji se na neto prihodu kućanstva ponderiranom prema potrebama između 80 i 150 posto medijana. Za obitelj s dva roditelja i dvoje djece do 14 godina, srednja klasa ima neto prihod između 3880 eura i 7280 eura. Oni koji zarađuju manje od 2.910 eura mjesečno spadaju u najsiromašnijih osam posto stanovništva. S druge strane, pet posto najbogatijih zarađuje više od 12.140 eura mjesečno.

Osim toga, Savezna agencija za građansko obrazovanje rasvjetljava promjenu dohodovne stratifikacije i njezinu povezanost s povećanjem nejednakosti. Udjeli stanovništva u nižim dohodovnim razredima kontinuirano su rasli, dok su udjeli na vrhu raspodjele dohotka padali do 2020., ali ponovno rastu od 2021. U 2021. oko 16 posto stanovništva živjelo je u relativnom dohodovnom siromaštvu, dok je ta brojka pala na 15 posto u 2022.

Percepcija i stvarnost siromaštva

Rizik od siromaštva često se promatra kroz koncept relativnog dohotka. Prema trenutnim statistikama, ljudi ispod praga od 60 posto prosječnog dohotka izloženi su povećanom riziku od siromaštva. Rasprava o siromaštvu u Njemačkoj pokazuje da stanovništvo često može točnije procijeniti stvarnost siromaštva nego raspodjelu bogatstva. Ljudi vjeruju da ima više bogatstva nego što ga zapravo ima. Međutim, te pogrešne percepcije dovode do iskrivljene ideje o socijalnoj pravdi i nejednakosti.

Stručnjaci IW-a upozoravaju da koncept siromaštva i povezani pokazatelji mogu biti ne samo komplicirani, već i varljivi. U konačnici, ostaje izazov riješiti te pogrešne percepcije i podići svijest o društvenim klasama i njihovim ekonomskim uvjetima.

Za više informacija i detaljne statistike posjetite izvješća na Merkur i Federalna agencija za građansko obrazovanje.