Poslovne borbe za obvezni vojni rok: fokus na žene i migrante!
U članku se ističe aktualna rasprava o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka u Njemačkoj, na što pozivaju vodeći ekonomski stručnjaci kako bi se suzbio nedostatak kvalificirane radne snage i osigurala obrambena sposobnost. Također se govori o prednostima i izazovima, posebno za žene i migrante.

Poslovne borbe za obvezni vojni rok: fokus na žene i migrante!
Zaoštrila se rasprava o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka u Njemačkoj, posebice s obzirom na nedostatak kvalificiranih radnika, što se smatra jednim od najvećih problema njemačkih kompanija. Čelnici iz raznih sektora sve više podupiru tu ideju kao način da se osigura mir i sloboda usred geopolitičkih napetosti, posebice s Rusijom. Oliver Zander, čelnik udruge poslodavaca Gesamtmetall, naglašava da se Bundeswehr ne može oslanjati samo na volontere kako bi povećao broj vojnika sa 180.000 na 260.000 vojnika te osigurao obrambenu sposobnost u slučaju nužde za više od 400.000 vojnika. Slika izvještava da Zander naglašava potrebu da se ekonomski interesi stave ispred zahtjeva vojne obveze.
Drugi Zanderov argument je da je novačenje dugoročno ekonomski korisnije od vojnih sukoba. Christoph Ahlhaus, voditelj srednjih poduzeća, također podržava ovu inicijativu i navodi da gospodarstvo ima koristi od mladih ročnika koje obučava Bundeswehr, a zatim rade u civilnom sektoru. Zander također poziva na promjenu ustava koja bi omogućila i ženama da služe. Drugi aspekt njegovog zahtjeva uključuje predanost migranata koji su stekli njemačko državljanstvo svojoj novoj domovini kroz vojnu i alternativnu službu.
Političke perspektive i alternative
U aktualnim raspravama oglasio se i ministar obrane Boris Pistorius koji podržava model sličan švedskom sustavu. U Švedskoj je svaka mlada osoba - i žene i muškarci - unovačena, a samo dio njih zapravo služi osnovnu vojnu službu. Međutim, ova metoda, koja je ponovno na snazi od 2018., također zahtijeva provođenje političke većine u Njemačkoj. udruga rezervista ističe da je Eva Högl, povjerenica za oružane snage njemačkog Bundestaga, protiv tradicionalnog vojnog roka, ali je otvorena za alternativne modele.
Patrick Sensburg također ističe činjenicu da Njemačka ne bi mogla održati svoju obrambenu sposobnost bez obveznog vojnog roka. On kritizira ciljanu snagu Bundeswehra od 203.000 vojnika kao neadekvatnu i zalaže se za sveobuhvatnu raspravu o logistici i potpori. Profesor dr. Carlo Masala naglašava da unutar Bundeswehra postoji kadrovski problem i da je neophodna učinkovita rasprava o vojnom roku. Predlaže i osmišljavanje poticaja za službu kako bi bila privlačnija mladima.
Zastupnik Bundestaga Robin Wagener se, pak, izjašnjava protiv ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka jer je uvjeren da to ne može riješiti postojeći kadrovski problem. Masala apelira na društvo da razvije svijest o potrebi obrane. Patrick Sensburg ponavlja važnost obrane vrijednosti slobode i prosperiteta, dok kapetan Jonas Hård af Segerstad, ataše za obranu u švedskom veleposlanstvu, predlaže ispitivanje izazova ponovnog aktiviranja vojnog roka.