Gospodarstvo pod pritiskom: potrebne reforme – što Vlada planira?

Gospodarstvo pod pritiskom: potrebne reforme – što Vlada planira?

Predstavnici gospodarstva u Njemačkoj sve su nezadovoljniji stavom savezne vlade koja se u aktualnoj proračunskoj raspravi prvenstveno fokusira na veću potrošnju. Helena Melnikov, generalna direktorica DIHK-a, jasno kaže da planirano novo zaduženje otvara financijski prostor, ali sa sobom nosi i veliku odgovornost. Ona poziva na “odlučan smjer reformi” i ubrzanje postupaka planiranja, odobravanja i dodjele. Osim toga, smanjenje birokracije mora se ubrzati kako bi se privatnom sektoru ponudila bolja ulagačka klima, jer 90% svih ulaganja u Njemačkoj dolazi iz ovog područja.

Christoph Ahlhaus, direktor BVMW-a, također izražava nezadovoljstvo ekonomskom politikom crno-crvene koalicije. Poziva na smanjenje poreza, rasterećenje cijena energije i sveobuhvatne reforme socijalne države. U ovoj kritičnoj situaciji Stefan Körzell iz DGB-a također zahtijeva da se buduće investicije ne smiju igrati protiv socijalne države. Zalaže se za trajna rješenja jačanja općinskih prihoda, primjerice uvođenjem poreza na bogatstvo i pravednijeg poreza na nasljedstvo.

Ulaganja i društvena odgovornost

Iako je DGB u osnovi pozitivan prema proračunu za 2025., koji predviđa ulaganja u iznosu od 116 milijardi eura, upozorava na moguće dodatne proračunske rupe koje bi mogle proizaći iz potrebnih rezova poreza na dobit. Verena Bentele, predsjednica VdK-a, ističe sve veće nedostatke u zdravstvenom osiguranju i osiguranju za njegu. Poziva na reformu kočnice duga kako bi se omogućila dugoročna ulaganja u socijalnu državu i suprotstavilo rastućoj nejednakosti.

Prema IMK Mnogi od gore spomenutih izazova dolaze u kontekstu temeljnog gubitka ekonomskog prosperiteta u Njemačkoj. Monetarna i fiskalna politika isprva su primjereno reagirale na cjenovne šokove, no od početka 2023. godine već su vidljiva sve veća ograničenja monetarne politike i reakcije financijske politike proizašle iz presude Saveznog ustavnog suda. Ta su kretanja pooštrila fiskalnu politiku dok je gospodarstvo i dalje krhko. Hitno je potrebna reforma u pogledu kočnice duga kako bi se spriječile tendencije stagnacije u 2024.

Još jedna kritična točka je potreba za društveno prihvatljivom dekarbonizacijom koja povećava bogatstvo. Fokus na cijene CO2 i klimatski novac po stanovniku podrazumijeva rizike i probleme u politici distribucije, zbog čega bi cijena CO2 trebala biti dio sveobuhvatnije kombinacije instrumenata. Tržište rada je pod pritiskom jer nezaposlenost kratkoročno raste, dok srednjoročno postoji rizik od nedostatka kvalificiranih radnika. Aktiviranje i osposobljavanje radnika zahtijeva dugoročna financijska sredstva.

U utorak će čelnik stranke SPD Lars Klingbeil u Bundestagu predstaviti nacrt zakona o proračunu za 2025. i predstaviti financijske planove za naredne godine. Rasprava već izaziva mnogo kontroverzi u političkom i gospodarskom krajoliku Njemačke.