Ekonomska kriza: Skriveni uzroci prijete budućnosti Njemačke!

Visoki troškovi energije često se navode kao glavni uzrok trenutne krize u njemačkom gospodarstvu. Međutim, trenutna analiza 100 najvećih njemačkih uvrštenih kompanija pokazuje da drugi čimbenici igraju mnogo ozbiljniju ulogu. Prema studiji koju je provela strateška konzultantska tvrtka Advyce & Company u suradnji s Njemačkim udruženjem za zaštitu vrijednosnih papira (DSW), njemačko gospodarstvo bi moglo biti na putu da se smanji treću godinu zaredom 2023., što se nije dogodilo od Drugog svjetskog rata.

Studija pokazuje da troškovi energije čine samo 4% ukupnog opterećenja. Nasuprot tome, nedostatak kvalificiranih radnika i međunarodna konkurencija predstavljaju značajnije izazove s 20% odnosno 21%. Pritisak na automobilsku industriju posebno je velik, dok regulacija iznosi 24%, što je čini drugim najvećim faktorom stresa. Najozbiljniji čimbenik ispadaju troškovi rada i strukture, 20% viši od europskog prosjeka.

Povećane plaće i strukturni troškovi

Visoki troškovi plaća i pomoćnih plaća zajedno s niskom produktivnošću i neučinkovitim organizacijskim strukturama povećavaju strukturne troškove. Studija pokazuje da u usporedbi s drugim zemljama njemačke tvrtke relativno malo ulažu u područje istraživanja i razvoja. Industrija strojarstva i postrojenja posebno je pogođena ovim izazovima, zatim kemijska industrija i dobavljači energije.

Kulturološke promjene u njemačkim tvrtkama smatraju se nužnima kako bi postale inovativnije i konkurentnije. Tu su i zahtjevi da političari smanje troškove rada izvan plaće, reformiraju socijalno osiguranje i daju subvencije za ulaganja. Marc Tüngler iz DSW-a smatra da je buduća savezna vlada dužna pružiti odgovarajući poticaj njemačkoj nuklearnoj industriji da ponovno ojača.

Zastarjele strukture, prenapuhane administracije i slabi inovativni kapaciteti navedeni su u analizi kao drugi glavni uzroci krize. Tijekom posljednja dva desetljeća mnoge su tvrtke propustile važne promjene i bore se s neučinkovitim, jedva digitaliziranim procesima. Utjecaj međunarodne konkurencije, posebice iz Kine, posebno pogađa automobilsku industriju, a i dalje je primjetan nedostatak kvalificiranih radnika, posebice među inženjerima i informatičarima.

Sve u svemu, analiza pokazuje da, iako povećani troškovi energije utječu na neke industrije, oni su manje relevantni za mnoge industrije u usporedbi s drugim izvorima troškova kao što su plaće i strukturni troškovi. Unatoč tome, Njemačka još uvijek ima potencijal ponovno se natjecati na međunarodnoj razini putem dobro obučenih kvalificiranih radnika i visoko specijaliziranih tvrtki. Politika bi trebala aktivno podržati industrije u njihovoj transformaciji i, ne manje važno, smanjiti troškove energije kako bi se ojačala konkurentnost.