Carine padaju, dugovi rastu: Trump i gospodarska kriza u SAD-u

Carine padaju, dugovi rastu: Trump i gospodarska kriza u SAD-u

SAD se suočava sa složenom gospodarskom situacijom koju karakterizira visok državni dug i stalni trgovinski sukobi. Donald Trump nedavno je najavio carine koje su odgođene ili uvedene u posljednji trenutak. Carine na određenu robu će pasti sa 145% na 30%, ali osnovna carina od 10% ostat će na sav uvoz, kao i carine specifične za industriju na automobile, čelik, aluminij, poluvodiče i možda farmaceutske proizvode. Stručnjaci upozoravaju da ove mjere mogu smanjiti potrošnju i dovesti do slabog rasta. Walmart je, primjerice, već najavio da će povećati cijene zbog viših tarifa. Prosječna efektivna uvozna carina u SAD-u sada iznosi 15%, što je šest puta više nego prije Trumpovog preuzimanja dužnosti i predstavlja veliki izazov za potrošače.

Iako se indeks S&P 500 oporavio od početka godine, izgledi za stabilizirano gospodarstvo su neizvjesni. Predsjednik Fed-a Jerome Powell izrazio je zabrinutost zbog mogućih trajnih šokova ponude i nije voljan smanjiti kamatne stope. U međuvremenu, američka vlada se godišnje zadužuje za gotovo 2 trilijuna dolara, zbog čega ukupni dug nadmašuje godišnju gospodarsku proizvodnju. Agencija Moody's snizila je kreditni rejting SAD-a, što znači da je zemlja izgubila najviši rejting od sve tri glavne rejting agencije. To bi moglo dugoročno negativno utjecati na interes stranih ulagača, iako se SAD još uvijek smatra atraktivnom destinacijom za izravna ulaganja, ponajviše zbog pada poreza i velikog prodajnog tržišta.

Utjecaj trgovinskog sukoba na eurozonu

Trgovinski sukob između SAD-a i Europe ne utječe samo na američko, već i na europsko gospodarstvo. Monetarna politika Europske središnje banke (ECB) pod utjecajem je ovih napetosti. Kako bi ojačale europsku obranu, zemlje eurozone prisiljene su se zadužiti na stotine milijardi. To povećava rizik od ekstremnih reakcija na tržištima obveznica, posebno u visoko zaduženim zemljama poput Italije i Francuske.

Tijekom krize eura 2011./2012., kamatne stope na državne obveznice su rasle, što je utjecalo na povjerenje investitora. Kako bi izbjegao sličan pad, ECB je od tada podupirao cijene obveznica opsežnim kupnjama. Najvažnija ključna kamatna stopa, depozitna stopa, već je smanjena s 4,0 na 2,75 posto, a daljnje smanjenje očekuje se na sljedećem sastanku ECB-a. Ovo smanjenje moglo bi biti popraćeno neizvjesnošću oko globalnog rata carina koji bi potencijalno mogao izazvati skok inflacije.

Odluke o kamatnim stopama i izgledi za inflaciju u europodručju

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izrazila je zabrinutost zbog neizvjesnosti izgleda inflacije u eurozoni. Stopa inflacije u Njemačkoj trenutno iznosi 2,3 posto, au eurozoni 2,5 posto, što je daleko od srednjoročnog cilja od 2,0 posto. Nekoliko članova ECB-a, uključujući Isabel Schnabel, pozivaju na raspravu o mogućem zaustavljanju smanjenja kamatnih stopa kako bi se spriječilo da kamatne stope ostanu preniske i tako dugoročno dovedu do visoke inflacije i financijske krize. Pritisak na središnje banke raste u cijelom svijetu, što bi moglo ugroziti neovisnost i stabilnost kreatora monetarne politike.

Općenito, gospodarska situacija iu SAD-u iu Europi ostaje napeta, dok igrači na financijskom tržištu pomno prate kako će političke odluke u obje regije utjecati na gospodarsko okruženje.