Budućnost kohezijske politike EU: izazovi i prilike 2025!

Budućnost kohezijske politike EU: izazovi i prilike 2025!

Europska komisija će 14. srpnja 2025. predstaviti prijedloge Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i kohezijske politike od 2028. Ti su prijedlozi posebno važni budući da kohezijska politika čini gotovo trećinu cjelokupnog proračuna EU-a te je stoga ključna za jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u državama članicama. Cilj je jasan: potrebno je smanjiti regionalne neravnoteže i promicati konkurentnost regija EU-a. DIHK izvješćuje da će se Europska komisija u svojim nadolazećim prijedlozima također pozabaviti utjecajem planova financiranja na ključna područja kao što su zaštita okoliša i otpornost na klimatske promjene.

Rasprave o budućnosti kohezijske politike trenutno se prvenstveno vrte oko mogućih financijskih rezova u korist izdataka za obranu i razmatranja veće centralizacije upravljanja kohezijskim fondovima. Ova centralizacija mogla bi ograničiti područje djelovanja regija i dovesti do manje prilagođenih mjera. Visoko administrativno opterećenje prijavljivanja za sredstva iz programa kao što su Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond (ESF) također je ključno pitanje. Sve su veći zahtjevi za standardizacijom i digitalizacijom postupaka kako bi se osiguralo učinkovito, ciljano i nebirokratizirano korištenje sredstava.

Izazovi i zahtjevi za kohezijsku politiku

Potreba za ponovnom prilagodbom sadržaja kohezijske politike je nedvojbena. Povratak jasnim temeljnim ciljevima, poput stvaranja atraktivnih lokacijskih uvjeta i ulaganja u infrastrukturu, kao i promicanje kvalificiranih radnika i mjera osposobljavanja, smatra se ključnim. U duhu održivog razvoja, Savezna agencija za okoliš zahtijeva da se najmanje 30% sredstava VFO-a koristi za zaštitu klime kako bi se promicala konkurentnost i društveno zadovoljstvo uz osiguranje zdravog okoliša. Savezna agencija za okoliš naglašava da je ova ciljana orijentacija također neophodna kako bi se uzele u obzir regionalne karakteristike i proširile buduće teme kao što su klimatska neutralnost i bioraznolikost.

U tom kontekstu potrebno je uzeti u obzir nekoliko strateških elemenata: Potrebno je razviti regionalne planove tranzicije koji usvajaju participativni pristup kako bi se osigurala pravednija tranzicija za sve dionike, posebno za radnike i sindikate. Važno je izbjeći ovisnosti o putu i isključiti neodržive tehnologije. Pravedna tranzicija osigurava aktivno uključivanje stanovništva u procese transformacije.

Sljedećih će se mjeseci europska, nacionalna i regionalna politika intenzivno baviti prijedlozima Europske komisije. Slijede pregovori s Europskim parlamentom i Vijećem, a konačni dogovor moraju jednoglasno potvrditi države članice i većinom glasova Europski parlament. Odgovornost je svih aktera ne izgubiti iz vida interese komercijalnog gospodarstva kako bi se osigurala ravnoteža između gospodarskog rasta i društvenih i ekoloških ciljeva.