Njemački mirovinski sustav spreman za budućnost: Stručnjaci se slažu – mirovina sa 67 godina nije dovoljna!
Prema izvješću www.derwesten.de, njemački stručnjaci za mirovine slažu se: dob za umirovljenje od 67 godina ne može se zadržati. Preporuča se da se dob za odlazak u mirovinu poveže s produljenjem životnog vijeka. Martin Werding, ekonomist, predlaže da se dob za odlazak u mirovinu poveća za pola godine svakih deset godina ako se očekivani životni vijek produlji za godinu dana. Na temelju te formule predviđa da bi se dob za odlazak u mirovinu do 2051. trebala popeti na 68 godina, a do 2071. čak na 69 godina. Kako naglašava ekonomistica Monika Schnitzer, duži radni vijek posebno bi pogodio mlađe generacije...

Njemački mirovinski sustav spreman za budućnost: Stručnjaci se slažu – mirovina sa 67 godina nije dovoljna!
Prema izvješću od www.derwesten.de,
Njemački stručnjaci za mirovine slažu se: dob za umirovljenje od 67 godina ne može se zadržati. Preporuča se da se dob za odlazak u mirovinu poveže s produljenjem životnog vijeka. Martin Werding, ekonomist, predlaže da se dob za odlazak u mirovinu poveća za pola godine svakih deset godina ako se očekivani životni vijek produlji za godinu dana. Na temelju ove formule, on predviđa da bi dob za odlazak u mirovinu trebala porasti na 68 godina do 2051. godine, a čak bi se mogla popeti na 69 godina do 2071. godine.
Kako naglašava ekonomistica Monika Schnitzer, dulji radni vijek posebno bi pogodio mlađe generacije koje su rođene nedugo nakon prijelaza u novo tisućljeće te ih stoga čeka znatno duži radni vijek. Ovaj bi prijedlog također predstavljao velik financijski teret za druge generacije.
Te bi promjene mogle imati značajan dugoročni učinak na tržište rada i financijski sektor. Duži radni vijek mogao bi dovesti do promjene dobne strukture u poduzećima i možda smanjiti nedostatak radne snage. Osim toga, duljim radnim vremenom smanjio bi se jaz u mirovini, što bi moglo dovesti do veće mirovinske štednje radnika.
Međutim, dulji radni vijek također bi značio da bi određene industrije i tvrtke koje se oslanjaju na mlađu, dinamičniju radnu snagu mogle biti izazovne. Osim toga, mogli bi se povećati porezni prihodi za mirovine, ali bi se istovremeno moglo povećati opterećenje socijalnog sustava jer se mirovinska prava odgađaju.
Općenito, prilagodba dobi za umirovljenje kako bi odražavala produljenje očekivanog životnog vijeka bila bi složena strategija koju bi trebalo pažljivo razmotriti i planirati kako bi se uzeli u obzir dugoročni učinci na gospodarstvo i financijski sektor.
Pročitajte izvorni članak na www.derwesten.de