Stara sila za gospodarstvo: aktivne mirovine trebale bi uključiti umirovljenike!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Ekonomska situacija u Njemačkoj je zabrinjavajuća. Glavni tajnik CDU-a poziva na "aktivnu mirovinu" kako bi se umirovljenicima omogućilo da rade duže i povećala stagnirajuću produktivnost.

Stara sila za gospodarstvo: aktivne mirovine trebale bi uključiti umirovljenike!

Njemačko gospodarstvo već pet godina pokazuje stagnaciju rasta, što predstavlja velike izazove i za tvrtke i za zaposlenike. Glasno Overton realni rast BDP-a između 2019. i 2024. iznosio je samo 0,3 posto. Produktivnost je rasla za samo 0,3 posto godišnje u istom razdoblju, što je značajan pad u usporedbi s 1,2 posto godišnje od 1991. do 2020. Ova gospodarska stagnacija izaziva zabrinutost među stručnjacima o budućim rezultatima njemačkog gospodarstva.

U svjetlu ove situacije, glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann poziva starije ljude da rade duže. Prijedlog „aktivne mirovine” predviđa neoporezivi dohodak do 2.000 eura za umirovljenike koji rade nakon zakonske dobi za umirovljenje. Ovim se modelom želi potaknuti veće sudjelovanje na tržištu rada starijih osoba koje već imaju koristi od propisa koji im povećavaju mirovinska prava za 0,5 posto mjesečno ako rade nakon što steknu dob za umirovljenje.

Problematična mirovinska situacija

Međutim, kritički se gleda na uvođenje “aktivne mirovine”. Kritičari se boje učinka mrtvog tereta koji prvenstveno pogoduje dobro plaćenim umirovljenicima. Moritz Schularick s Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu tvrdi da bi povećanje radnog vremena od 30 posto moglo povećati BDP s 4,5 bilijuna na 6 bilijuna eura. Međutim, usprkos ovim potencijalnim ekonomskim koristima, produktivnost rada i stope ulaganja su na povijesno niskim razinama.

Vladine politike i poticaji

Koalicijski partneri Union i SPD planiraju učiniti rad privlačnijim za starije osobe kroz “aktivne mirovine”. Središnji element koalicijskog sporazuma je oslobađanje od poreza za umirovljenike koji su navršili zakonsku dob za odlazak u mirovinu i mogu zaraditi do 2000 eura. Prema dnevne vijesti Međutim, točan dizajn propisa ostaje nejasan, posebno u odnosu na postojeće porezne propise.

Stručnjaci upozoravaju na izazove koji bi se mogli pojaviti jer se očekuje da će se radno sposobno stanovništvo smanjiti za 1,5 do 4,7 milijuna ljudi do 2035. Samozaposleni bi također mogli imati koristi od uredbe, ali to bi moglo dovesti do više birokratskih napora. Osim toga, umirovljenici koji primaju osnovno osiguranje moraju obratiti pozornost na druge uvjete kada je u pitanju njihova mogućnost ostvarivanja dodatnog prihoda.

Smanjenje broja kvalificiranih radnika zbog odlaska u mirovinu generacije baby boomera povećava hitnost stvaranja poticaja za ljude da rade u dobi za umirovljenje. Dok je potrebna sveobuhvatna analiza kako bi se utvrdilo predstavlja li veća porezna olakšica najbolje moguće sredstvo za rješavanje nedostatka vještina, rasprava o “aktivnoj mirovini” i njezinom mogućem utjecaju na tržište rada ostaje ključna za budućnost.