Britansko gospodarstvo pretrpjelo je iznenađujući pad od 0,5 posto u srpnju zbog lošeg vremena i štrajkova.
Prema izvješću www.derstandard.de, britansko je gospodarstvo u srpnju zabilježilo neočekivani pad od 0,5 posto. Taj se pad pripisuje nedostatku volje za kupnjom zbog lošeg vremena i štrajkova u željezničkom, školskom i zdravstvenom sektoru. Središnja banka sada je pod pritiskom da više ne povećava kamatnu stopu. Ministar financija Jeremy Hunt ipak pokušava širiti optimizam i uspoređuje situaciju s drugim gospodarstvima na kontinentu. Utjecaj na tržište i financijsku industriju Pad gospodarstva Ujedinjenog Kraljevstva u srpnju može imati različite utjecaje na tržište i financijsku industriju. Takav pad ukazuje na...

Britansko gospodarstvo pretrpjelo je iznenađujući pad od 0,5 posto u srpnju zbog lošeg vremena i štrajkova.
Utjecaj na tržište i financijsku industriju
Pad britanskog gospodarstva u srpnju može imati različite učinke na tržište i financijsku industriju. Takav pad ukazuje na manju potražnju za dobrima i uslugama i stoga može biti znak usporavanja gospodarstva. Tvrtke bi mogle kočiti ulaganja i otvarati manje novih radnih mjesta, što bi moglo imati negativan učinak na gospodarski rast. Ulagači bi također mogli postati oprezniji i manje ulagati u britanske tvrtke.
Pritisak na središnju banku da više ne podiže kamatne stope mogao bi značiti da troškovi zaduživanja ostaju niski i da tvrtke imaju pristup jeftinom financiranju. To može pomoći u jačanju poslovnih aktivnosti i promicanju gospodarskog rasta. Međutim, nevoljkost središnje banke da poveća kamatne stope također bi mogla dovesti do inflacije, jer bi niske kamatne stope mogle dovesti do više novca u optjecaju i cijene bi mogle porasti.
Analiza činjenica i izračun učinaka
Pad britanskog BDP-a od 0,5 posto u srpnju značajan je pad i ukazuje na slabije gospodarstvo. Ako ovu brojku ekstrapoliramo na cijelu godinu, to bi moglo rezultirati godišnjim padom od 6 posto. To bi imalo značajan utjecaj na gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva jer bi takav pad mogao dovesti do gubitka radnih mjesta, pada prihoda i manje potrošnje.
Nespremnost kompanija da ulažu mogla bi dovesti do pada korporativne dobiti i utjecati na cijene dionica. Niži učinak dionica mogao bi smanjiti vrijednost mirovinskih fondova i drugih investicijskih proizvoda, što bi moglo negativno utjecati na imovinu ulagača.
Međutim, niske kamatne stope mogle bi dovesti do pojeftinjenja kredita i povećanja potrošačke potrošnje. To bi moglo potaknuti gospodarski rast i potražnju za dobrima i uslugama. Međutim, niske kamatne stope također treba promatrati s oprezom jer bi mogle dovesti do inflacije.
Pročitajte izvorni članak na www.derstandard.de