Cijene kruha u Iranu skaču u nebo: Građani u buni!

Cijene kruha u Iranu skaču u nebo: Građani u buni!

U Iranu je stanovništvo ponovno pod pritiskom drastičnog rasta cijena hrane. Dana 14. srpnja 2025. državna novinska agencija Shargh izvijestila je da je režim u Teheranu odlučio zasad zaustaviti planirana povećanja cijena kruha. To se događa u kontekstu rastuće gospodarske krize koju karakteriziraju visoka usklađivanja cijena osnovnih životnih namirnica. Međutim, u nekoliko pokrajina, kao što su Razavi-Khorasan i Qom, tiho su provedena značajna povećanja cijena, što je izazvalo zabrinutost i negodovanje među stanovništvom.

Pekarama u Teheranu naređeno je da peku kruh po trenutnim cijenama jer je predsjednik Cehovske komore Teherana Hamidreza Rastgar potvrdio odgodu planova cijena zbog "posebnih okolnosti". U provinciji Razavi-Khorasan cijene subvencioniranog i polusubvencioniranog kruha porasle su za 42 do 52 posto, što je izravno utjecalo na egzistenciju mnogih građana. U Mashhadu kruh Barbari sada košta 3000 tomana, dok kruh Sangak košta 5200 tomana.

Simbol nezadovoljstva

Kruh ima ogromno simboličko značenje u Iranu, posebno za radničku klasu. Promjene cijena ne doživljavaju se samo kao ekonomski teret, već i kao izravan napad na sredstva za život milijuna ljudi. Povijesno gledano, poskupljenja kruha često su izazivala socijalne nemire. Režim je svjestan eksplozivnosti i opasno balansira između ekonomskog pritiska i političke stabilnosti.

Osim toga, nedavna povećanja cijena osnovnih namirnica kao što su jaja, riža i meso dovela su do prosvjeda. Navodno su u četvrtak izbili nasilni sukobi na jugozapadu zemlje, uz zapaljenu džamiju i opljačkan supermarket. Ipak, snage sigurnosti uspjele su staviti situaciju pod kontrolu.

Politički tonovi u krizi

Između ostalog, prosvjednici traže ostavku predsjednika Ebrahima Raisija, koji je posljednjih tjedana bio izložen oštrim kritikama. Mnogi ga optužuju da nije uspio održati izborno obećanje o brzom izlasku iz ekonomske krize. Nije tajna da Iran već duže vrijeme pati od teške ekonomske i financijske krize. Ova kriza je pogoršana američkim sankcijama uvedenim od povlačenja iz Bečkog nuklearnog sporazuma 2018. Kao rezultat toga, Iran nema pristup svojim bankovnim računima u inozemstvu, a njegova nacionalna valuta, rial, izgubila je više od 50 posto svoje vrijednosti.

Režim se odlučio na pristup regionalne prilagodbe cijena kako bi izbjegao velike prosvjede u glavnom gradu. Analitičari kažu da vlada nastoji obuzdati rasprostranjeno nezadovoljstvo zbog cijena hrane. Međutim, pritisak da se smanje ranije nametnute subvencije predstavlja izazov koji bi mogao ozbiljno ugroziti političku stabilnost.