Savezni proračun 2025.: Lindner planira investicije vrijedne milijarde!
Christian Lindner planira ulaganja u savezni proračun za 2025. godinu. Dodatnih 500 milijardi eura podržat će infrastrukturu.
Savezni proračun 2025.: Lindner planira investicije vrijedne milijarde!
Christian Lindner, savezni ministar financija, trenutno je zainteresiran za ulogu ministra investicija. No, prvo mora ispuniti svoje obveze vezane uz proračun za 2025. godinu. Lindner je već primio nacrt proračuna svog prethodnika Larsa Klingbeila, koji predlaže značajne izmjene. Dokumentom se uvelike predviđa ukidanje kočnice duga za izdatke za obranu i sigurnost. Važan aspekt je da postoje početni znakovi da je recesija prevladana. U tom kontekstu, također je planirano dodatnih 500 milijardi eura za ulaganja u infrastrukturu, koja se u potpunosti mogu financirati kreditom. Proces izrade saveznog proračuna predstavljen je kao relativno jednostavan, što daje nadu za brzu provedbu.
U tom kontekstu, Savezna vlada usvojila je prijedlog zakona o financiranju infrastrukturnih ulaganja za države i općine. Time je predviđeno da će se iz posebnog saveznog fonda za ciljana ulaganja staviti na raspolaganje 100 milijardi eura. Fokus ovih ulaganja je na područjima obrazovanja, prometa, energetike, digitalizacije, stanovanja, bolnica i zaštite klime. Nacrt zakona implementira članak 143.h stavak 2. Temeljnog zakona i time postavlja pravni temelj za dodjelu sredstava.
Raspodjela resursa i odgovornosti
Dostupnih 100 milijardi eura bit će raspodijeljeno prema Königsteinovom ključu, postupku za pravednu raspodjelu financijskih sredstava državama. Mjere ulaganja podržane ovim sredstvima moraju započeti nakon 1. siječnja 2025. i mogu se odobriti do kraja 2036. Savezna sredstva trebaju se koristiti fleksibilno i ciljano, a odgovornost za korištenje sredstava leži na državama. Moguća područja korištenja uključuju, između ostalog, civilnu zaštitu, prometnu infrastrukturu, obrazovnu infrastrukturu i digitalizaciju.
Drugi bitan dio prijedloga zakona odnosi se na strukturnu komponentu. Time se zemljama omogućuje korištenje strukturnog duga u iznosu od 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda. U tom kontekstu planiraju se i izmjene Zakona o proračunskim načelima, Zakona o Vijeću za stabilnost i Zakona o raspodjeli plaćanja sankcija kako bi se osigurala usklađenost s pravom EU. Ova reforma Pakta o stabilnosti i rastu također dovodi do novog pokazatelja za europski proračunski nadzor: neto rashoda. Nacrtom zakona u konačnici se uređuje raspodjela dopuštenog strukturnog zaduživanja između pojedinih zemalja.
Aktualni razvoj u području financijske politike pokazuje napore Federalne vlade da kroz strateška ulaganja postavi temelje za budući rast i stabilnost.