Njemačko gospodarstvo u trećem je tromjesečju palo za 0,1 posto – ali se očekuje lagani oporavak.

Njemačko gospodarstvo u trećem je tromjesečju palo za 0,1 posto – ali se očekuje lagani oporavak.

Prema izvješću www.sueddeutsche.de, njemačko je gospodarstvo u trećem tromjesečju palo za 0,1 posto, kako je objavio Savezni ured za statistiku u brzoj procjeni. Ekonomisti koje je anketirala novinska agencija Reuters čak su očekivali pad od 0,3 posto. Proljetos je, prema revidiranim podacima, zabilježen blagi rast od 0,1 posto, iako se u početku govorilo o stagnaciji. Uzroci pada bruto domaćeg proizvoda su visoke kamatne stope, snažan rast cijena i slaba svjetska ekonomija.

Unatoč gospodarskom padu, postoje i pozitivni signali. Ifo barometar poslovne klime porastao je u listopadu prvi put u pola godine, sugerirajući da je najgora faza možda gotova. Prema ekonomskom stručnjaku Ifa Klausu Wohlrabeu, BDP bi u četvrtom tromjesečju mogao ponovno blago porasti i dosegnuti oko 0,2 posto u odnosu na ljetni kvartal.

Savezna vlada snizila je svoju ekonomsku prognozu za cijelu 2023. i sada očekuje da će se bruto domaći proizvod smanjiti za 0,4 posto. Njemačka će stoga vjerojatno biti jedina velika industrijska nacija koja ove godine neće zabilježiti rast.

Ipak, neki su ekonomisti optimističniji. Glavni ekonomist Alexander Krüger iz Hauck Aufhäuser Lamp Privatbank smatra da situacija barem izgleda manje mračno. LBBW ekonomist Jens-Oliver Niklasch također pretpostavlja da će bilanca u četvrtom kvartalu biti slična. Tek tada možete biti malo sigurniji. Prema glavnom ekonomistu KfW-a Fritzi Köhler-Geib, iduće će se godine stvari ponovno pokrenuti zahvaljujući padu inflacije i porastu prihoda, prvenstveno kroz potrošnju. Vlada predviđa stope rasta od 1,3 i 1,5 posto za 2024. i 2025., u usporedbi s 1,8 posto u 2022. godini.

Učinci pada bruto domaćeg proizvoda na tržište i financijski sektor mogli bi biti različiti. Tvrtke bi mogle postati opreznije u pogledu ulaganja i zapošljavanja, što bi moglo dovesti do manje potražnje za kreditima. Banke bi također mogle biti opreznije pri odobravanju kredita i zajmoprimcima nametnuti strože uvjete kreditne sposobnosti. To bi moglo otežati kreditiranje i utjecati na gospodarski rast.

Osim toga, niže stope rasta mogle bi rezultirati nižom potražnjom za određenim proizvodima i uslugama, što bi moglo utjecati na određene sektore gospodarstva. S druge strane, mjere za poticanje gospodarstva, kao što su niže kamatne stope ili programi poticaja, mogu se poduzeti kako bi se potaknuo rast.

Sve u svemu, situacija u njemačkom gospodarstvu trenutačno je izazovna, no postoje znakovi mogućeg oporavka u narednim kvartalima. Točan razvoj ovisit će o različitim čimbenicima, uključujući političke odluke, globalna gospodarska kretanja i uspješnu kontrolu pandemije. Ostaje za vidjeti hoće li se iu kojoj mjeri bruto domaći proizvod oporaviti u sljedećih nekoliko kvartala.

Izvor: Prema izvješću www.sueddeutsche.de