Semafor je dobio nagradu za svoju ekonomsku politiku: Njemačka je skliznula u recesiju. U prvom tromjesečju bruto domaći proizvod pao je za 0,3 posto, nakon što je gospodarstvo krajem godine već palo za 0,5 posto. Ako se slijede dva negativna tromjesečja, to se zove tehnička recesija.
Njemačka u tehničkoj recesiji: Ampelu se ekonomska politika ne isplati!
Semafor je dobio nagradu za svoju ekonomsku politiku: Njemačka je skliznula u recesiju. U prvom tromjesečju bruto domaći proizvod pao je za 0,3 posto, nakon što je gospodarstvo krajem godine već palo za 0,5 posto. Ako se slijede dva negativna tromjesečja, to se zove tehnička recesija. Prema izvješću www.berliner-zeitung.de, Njemačka je pretrpjela recesiju zbog ekonomske politike sadašnje vlade. U prvom tromjesečju ove godine bruto domaći proizvod pao je za 0,3 posto, nakon što je već krajem godine pao za 0,5 posto. Kada dva uzastopna tromjesečja pokazuju negativne stope rasta, to se naziva tehničkom recesijom. Ovaj ekonomski razvoj će...

Njemačka u tehničkoj recesiji: Ampelu se ekonomska politika ne isplati!
Prema izvješću od www.berliner-zeitung.de, Njemačka je pretrpjela recesiju zbog ekonomske politike sadašnje vlade. U prvom tromjesečju ove godine bruto domaći proizvod pao je za 0,3 posto, nakon što je već krajem godine pao za 0,5 posto. Kada dva uzastopna tromjesečja pokazuju negativne stope rasta, to se naziva tehničkom recesijom.
Ovakav gospodarski razvoj najvjerojatnije će utjecati na tržište i financijsku industriju. Recesija obično znači da potražnja za dobrima i uslugama pada. To bi moglo dovesti do pada dobiti i prodaje tvrtki. Ulagači bi mogli postati oprezniji i povući novac iz rizičnijih ulaganja, što bi moglo dovesti do pada cijena dionica.
Potrošnja bi se također mogla smanjiti, budući da ljudi obično troše manje u nesigurnim ekonomskim vremenima. To bi moglo imati negativan učinak na maloprodaju i uslužne djelatnosti. Nezaposlenost bi mogla rasti jer bi tvrtke mogle smanjiti broj zaposlenih kako bi smanjile troškove. To bi moglo dovesti do daljnjeg pogoršanja ekonomske situacije.
Važno je analizirati trenutne tromjesečne brojke i procijeniti njihov utjecaj na tržište i financijsku industriju. Zbog recesije, ulagači bi mogli ponovno razmisliti o svojim strategijama ulaganja i ponovno uravnotežiti svoje portfelje. Potražnja za sigurnim ulaganjima poput državnih obveznica ili zlata mogla bi se povećati, dok bi rizičnija imovina mogla postati manje atraktivna.
Vlada i središnja banka mogle bi pokušati poduzeti mjere za poticanje gospodarstva i ublažavanje učinaka recesije. To bi moglo uključivati smanjenje kamatnih stopa ili provedbu programa poticaja.
Općenito, važno je pomno pratiti kretanja na tržištu iu financijskom sektoru kako bismo mogli adekvatno reagirati na učinke recesije. Ostaje za vidjeti kako će se njemačko gospodarstvo razvijati u sljedećih nekoliko kvartala i kako će vlada odgovoriti da ponovno potakne rast.
Pročitajte izvorni članak na www.berliner-zeitung.de