Stanovništvo Njemačke daje prednost državnoj regulativi umjesto slobodnog tržišta. Što to znači za gospodarstvo.
Prema izvješću amp2.handelsblatt.com, zakon savezne vlade o grijanju izazvao je burne rasprave u Njemačkoj. Prvobitno je zakonom bilo propisano da samo dizalice topline smiju biti dopuštene u novim instalacijama. Međutim, ovaj je propis oslabljen zbog protivljenja. Rasprava o zakonu o grijanju postavlja temeljno pitanje koliko se želi tržište, a koliko država u gospodarskoj politici. Prema reprezentativnom istraživanju “Inicijative za novo socijalno tržišno gospodarstvo” (INSM), čini se da su Nijemci skloniji državi nego tržištu. To se također odnosi na pitanja kao što su regulacija cijena i borba protiv klimatskih promjena. Većina stanovništva govori…

Stanovništvo Njemačke daje prednost državnoj regulativi umjesto slobodnog tržišta. Što to znači za gospodarstvo.
Prema izvješću amp2.handelsblatt.com,
Zakon savezne vlade o grijanju izazvao je žestoke rasprave u Njemačkoj. Prvobitno je zakonom bilo propisano da samo dizalice topline smiju biti dopuštene u novim instalacijama. Međutim, ovaj je propis oslabljen zbog protivljenja. Rasprava o zakonu o grijanju postavlja temeljno pitanje koliko se želi tržište, a koliko država u gospodarskoj politici. Prema reprezentativnom istraživanju “Inicijative za novo socijalno tržišno gospodarstvo” (INSM), čini se da su Nijemci skloniji državi nego tržištu. To se također odnosi na pitanja kao što su regulacija cijena i borba protiv klimatskih promjena. Većina stanovništva je za vladine mjere, posebno u pitanjima koja ih se izravno tiču, poput regulacije najamnina ili korištenja državnih resursa u borbi protiv klimatskih promjena.
Analiza rezultata ankete pokazuje da većina stanovništva podržava vladine mjere poput regulacije cijena stanarina. Na tržištu najma kao rješenje vidi se veća regulacija, iako ekonomisti upozoravaju na moguće negativne učinke. Borba protiv klimatskih promjena također pokazuje da je stanovništvo više naklonjeno inovacijama i državnoj regulaciji nego isključivo korištenju inovacija. Međutim, političari se sve više oslanjaju na državnu regulativu, koja može imati odgovarajuće učinke na financijsku industriju i tržište. Na primjer, više cijene ugljika mogle bi utjecati na troškovnu učinkovitost, a vlada je posvećena ograničavanju emisija putem državnih propisa.
Općenito, istraživanje pokazuje da u Njemačkoj postoji potreba za vladinom intervencijom, posebno u područjima koja izravno utječu na stanovništvo. To može imati utjecaja na tržišnu ekonomiju i financijsku industriju, budući da državni propisi mogu utjecati na cijene i inovacije.
Pročitajte izvorni članak na amp2.handelsblatt.com