Njemačka pred povijesnom krizom: DIHK upozorava na treću godinu krize

Njemačka pred povijesnom krizom: DIHK upozorava na treću godinu krize

Njemačka trgovačka i industrijska komora (DIHK) upozorava na nadolazeću gospodarsku krizu. Generalna direktorica DIHK-a Helena Melnikov izjavila je 27. svibnja 2025. da se u Njemačkoj ne nazire brz oporavak gospodarstva. Strahuje se da će se gospodarski učinak ove godine smanjiti treći put zaredom. DIHK za 2023. predviđa pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,3 posto, što je pesimistična procjena u usporedbi s federalnom vladom i “ekonomistima” koji pretpostavljaju da će BDP stagnirati 2025. godine.

Aktualno ekonomsko istraživanje DIHK-a, koje je obuhvatilo više od 23.000 tvrtki, ilustrira loše raspoloženje u gospodarstvu. Samo četvrtina poduzeća ocjenjuje svoju poslovnu situaciju dobrom, dok većina ima pesimističnije izglede za naredne mjesece. Konkretno, 60 posto ispitanih kao najveći rizik za svoje poslovanje identificira okvir ekonomske politike.

Teški uvjeti za tvrtke

Istraživanje također pokazuje da 28 posto tvrtki očekuje pad izvoza, dok samo 20 posto očekuje povećanje prodaje. Visoki troškovi rada, sve veći doprinosi za socijalno osiguranje te cijene energije i sirovina situaciju čine sve težom. Gotovo 40 posto tvrtki planira smanjiti svoja ulaganja, dok samo 22 posto planira ulagati više. To bi se moglo negativno odraziti na konkurentnost domaće industrije, koja je ionako pod pritiskom.

Još jedan alarm Melnikova odnosi se na zaostale investicije. Poduzeća se većinom koncentriraju na zamjenska ulaganja, koja, međutim, nisu dostatna za dugoročnu konkurentnost. U industriji samo 19 posto tvrtki pozitivno ocjenjuje trenutnu poslovnu situaciju, što ukazuje na izazovno vrijeme za sektor. Dok 26 posto tvrtki izjavljuje da je općenito dobro poslovno stanje, 25 posto ih je nezadovoljno.

Potreba za reformama

Kako bi se gospodarska situacija stabilizirala, Melnikov poziva na hitnu akciju u gospodarskoj politici. Prijedlozi uključuju smanjenje poreza na električnu energiju na europsku minimalnu razinu, ublažavanje amortizacije i smanjenje birokracije. Za provedbu učinkovitih mjera nužne su sveobuhvatne strukturne reforme za planirani posebni fond od 500 milijardi eura financiran zajmovima za infrastrukturu i zaštitu klime.

DIHK to vidi kao priliku za industriju i građevinski sektor da profitiraju od ulaganja. Također je potrebna sveobuhvatna politika koja stvara okruženje pogodno za rast kako bi se osigurala radna mjesta i prosperitet. Pritisak na reforme je velik i zabrinutosti tvrtki moraju se shvatiti ozbiljno kako bi se prekinule negativne spirale.

Općenito, Njemačka se nalazi u jednoj od najizazovnijih faza svoje poslijeratne povijesti, s izgledima za treću godinu krize zaredom.