Dürr poziva na hrabre reforme: koalicija pod pritiskom za gospodarski rast!

Dürr poziva na hrabre reforme: koalicija pod pritiskom za gospodarski rast!

Veliki pritisak na koaliciju: nužne promjene ekonomske politike. Čelnik stranke FDP Christian Dürr poziva na "hrabre reforme" kako bi se osigurala ekonomska sposobnost Njemačke da djeluje. U razgovoru sa Sandrom Maischberger razmatrani su gospodarski planovi semafor stranaka (SPD, Zeleni, FDP), pri čemu je Dürr ukazao na hitnost promjene kursa.

Moderator ga je pitao je li dužnička kočnica usmjerena protiv gospodarstva. Prema ekonomistu Achimu Trugeru, gospodarski rast bi do 2025. mogao biti 5%, pod uvjetom da se poduzmu odgovarajuće mjere. Dürr je kritizirao smanjenje ulaganja u savezni proračun sa 17 posto na samo 10 posto i pozvao na zadržavanje razine ulaganja prethodne vlade.

Spor oko sigurnosti ulaganja i planiranja

Manuela Schwesig iz SPD-a žestoko je proturječila Dürru i naglasila da će dodatna ulaganja osigurati sigurnost planiranja. Pojasnila je da će se posebni fond raspodijeliti općinama i da se neće koristiti za potrošnju građana. Dürr je trenutnu politiku opisao kao "ranžirnu ranžiru" na štetu budućih generacija i pozvao na kapitalno pokriće u socijalnom osiguranju kako bi se osigurala financijska održivost.

Upozorio je da će se bez izmjena koalicijskog sporazuma nastaviti nulta stopa rasta. U budućnosti se o energetskoj politici također mora razmišljati na “potpuno novi i veći” način. U tom je kontekstu pozvao na donošenje zakona o nuklearnoj fuziji kako bi se promovirala nuklearna fuzija u Njemačkoj. Schwesig je, pak, kritizirao planiranu raspodjelu troškova širenja mreže na stanovništvo i gospodarstvo.

Zaštita klime kao financijski izazov

U pogledu zaštite klime u Njemačkoj, koja postaje veliko financijsko gradilište, otvaraju se dodatne dimenzije ekonomskog diskursa. Postoji znatna neizvjesnost oko načina financiranja potrebnih ulaganja. Kao mogući pristup financiranju raspravlja se o dužničkoj kočnici. Prema procjenama istraživačkih instituta, potrebna ulaganja u dalekovode, e-punionice i modernu željezničku mrežu zahtijevaju jednokratnu investiciju od najmanje 600 milijardi eura u sljedećih deset godina.

Neki instituti tu potrebu čak procjenjuju na oko 100 milijardi eura godišnje. Za usporedbu, trenutni savezni proračun iznosi oko 450 milijardi eura godišnje. Ulrich Klüh sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Darmstadtu ove procjene smatra konzervativnima i zalaže se za kredite za financiranje.

Političke reakcije i dužnička kočnica

Političke reakcije na kočnicu duga su različite: ljevica poziva na njeno ukidanje, dok Zeleni i SPD traže reformu. Unija, FDP i AfD, s druge strane, predani su održavanju kočnice duga. Ova stajališta označavaju jasnu podjelu u političkom krajoliku, jer se Unija i FDP usredotočuju na gospodarski rast umjesto na uzimanje novih zajmova.

Rasprava o dužničkoj kočnici postaje sve žustrija jer Karen Pittel iz Ifo instituta naglašava da ekonomiju i klimu ne treba promatrati odvojeno. SPD i Zeleni planiraju uvesti “Njemački fond” za ulaganja putem zajmova, dok bi moguća nova vladina koalicija mogla ciljati na namjensko novo posebno zaduženje za zaštitu klime i sigurnost.

Sveukupno, jasno je da postoji značajan jaz između potrebnih ulaganja i stvarno raspoloživih sredstava, što je dodatno potaknuto trenutnim raspravama u koaliciji.