Troškovi energije padaju? CDU gura reforme prije ljeta!

Troškovi energije padaju? CDU gura reforme prije ljeta!

U nedavnoj izjavi, čelnik parlamentarne skupine CDU Jens Spahn založio se za smanjenje troškova energije. Cilj je do ljeta, počevši od siječnja, osigurati plansku sigurnost za padajuće poreze na struju i mrežarinu. Ovo je dio široke političke inicijative koja također uključuje ubrzanje ulaganja. O mogućnostima amortizacije do 30 posto za investicije trebali bi pravodobno odlučiti Bundestag i Bundesrat.

Osim toga, Spahn je najavio da bi ove godine trebalo biti vidljivo smanjenje birokracije. To uključuje ukidanje zahtjeva za primitkom, smanjenje obveza izvješćivanja i brisanje kontroverznog zakona o opskrbnom lancu. Zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, Spahn se zalaže za reviziju ovog zakona kako bi se smanjile birokratske prepreke i osigurala konkurentnost njemačkog gospodarstva.

Ekonomski uvjeti i prognoze

Ekonomske prognoze ekonomista oslikavaju sumornu sliku za Njemačku. Za 2025. predviđa se rast od 0,0 posto, a gospodarstvo već tri godine stagnira. Međunarodni monetarni fond (MMF) potvrdio je ovu procjenu procjenjujući i bruto domaći proizvod (BDP) u travnju na 0,0 posto. Također se napominje da BDP ne uzima u obzir usluge s dodanom vrijednošću koje njemačke tvrtke pružaju u inozemstvu.

Unatoč stagnaciji gospodarskih rezultata, porezni su prihodi u travnju porasli za oko 10 posto na 286,3 milijarde eura u prvom kvartalu. Posebice su povećani državni porezi, posebice kroz porez na nasljedstvo i porez na promet nekretnina. Nasuprot tome, prihodi od energije, motornih vozila i električne energije bilježe pad. Ova razlika dovodi do kritike državne potrošnje resursa civilnog društva.

Kritika izvještavanja i društvenih rasprava

Ulrich Vosgerau izrazio je zabrinutost zbog izvještavanja o desnom ekstremizmu u medijima. Upozorio je na dramatičan prikaz i navodni porast desničarskih ekstremističkih incidenata. Kontroverze izazivaju i rasprave o klimatskim promjenama i krivnji djece i mladih za CO2 u školama. U tom kontekstu citiran je bivši kancelar Helmut Schmidt, čija se kritička stajališta uzimaju u obzir u raspravi.

U međuvremenu se u međunarodnom gospodarstvu raspravlja o uvođenju EU Supply Chain Acta. Prema studiji Komisije EU-a iz 2020., dobrovoljni standardi u EU-u nisu imali željeni učinak. Samo trećina tvrtki u EU provodi dubinsku analizu ljudskih prava, zaštite okoliša i radnih standarda. U tom kontekstu, Radnička komora (AK) naručila je studiju za ispitivanje mogućih ekonomskih učinaka Zakona o opskrbnom lancu.

Rezultati ove studije, koju je provelo Sveučilište primijenjenih znanosti BFI Beč u suradnji s FIAN Austria i Fundación Sol iz Santiaga de Chilea, pokazuju da razvijeniji zakon o opskrbnom lancu EU-a može dovesti do prosperiteta na globalnom jugu i poboljšanih radnih uvjeta. Autori studije dolaze do zaključka da se od učinkovitog zakona mogu očekivati ​​pozitivni ekonomski učinci kako za globalni jug tako i za europsko gospodarstvo.

Ostaje za vidjeti u kojoj će mjeri političke mjere i gospodarski razvoj utjecati na gospodarsku situaciju i društvene prilike u Njemačkoj i Europi u nadolazećim mjesecima. Rasprava o zakonu o opskrbnom lancu i povezanim ekonomskim rizicima i prilikama vjerojatno će igrati središnju ulogu.

Za daljnje informacije o gospodarskom učinku EU Supply Chain Act možete pročitati detaljnu analizu na web stranici Radničke komore: Radnička komora. Dodatne ponude Tichyjev uvid opširne pozadinske informacije o političkim zahtjevima i trenutnoj gospodarskoj situaciji u Njemačkoj.