Zelena ekonomska politika i deindustrijalizacija: ocjena ekonomista
Zeleni i biznis imaju kompliciran odnos. Mnogi vlasnici tvrtki krive Zelene za birokraciju, visoke cijene energije i pretjeranu regulaciju. Roland Berger, osnivač istoimene konzultantske tvrtke za upravljanje, ide čak toliko daleko da tvrdi da politika Zelenih ugrožava Njemačku kao poslovno mjesto i vodi u deindustrijalizaciju. Ali je li to stvarno tako? Industrijska udruženja ne vole komentirati zelenu ekonomsku politiku. Ekonomist Joachim Ragnitz s Ifo instituta u Dresdenu smatra deindustrijalizaciju pretjeranom. Ističe da već postoji zakon o zaštiti klime koji je donesen prije zadnjih saveznih izbora i ima za cilj zaštititi Njemačku od...

Zelena ekonomska politika i deindustrijalizacija: ocjena ekonomista
Zeleni i biznis imaju kompliciran odnos. Mnogi vlasnici tvrtki krive Zelene za birokraciju, visoke cijene energije i pretjeranu regulaciju. Roland Berger, osnivač istoimene konzultantske tvrtke za upravljanje, ide čak toliko daleko da tvrdi da politika Zelenih ugrožava Njemačku kao poslovno mjesto i vodi u deindustrijalizaciju. Ali je li to stvarno tako?
Industrijska udruženja ne vole komentirati zelenu ekonomsku politiku. Ekonomist Joachim Ragnitz s Ifo instituta u Dresdenu smatra deindustrijalizaciju pretjeranom. Ističe da već postoji zakon o zaštiti klime koji je donesen prije zadnjih saveznih izbora i ima za cilj da Njemačka postane klimatski neutralna do 2045. godine.
Međutim, situacija se promijenila zbog rata u Ukrajini. Ovaj je sukob učinio energiju oskudnom i skupom u Europi. Prema Ragnitzu, to znači da mnoge industrijske tvrtke i privatna kućanstva možda neće moći izvršiti potrebne prilagodbe. Ragnitz smatra da su Zeleni preambiciozni i da od Njemačke pokušavaju učiniti pionira u energetskoj tranziciji. Ako druge zemlje ne slijede taj primjer, to će imati mali utjecaj na zaštitu klime, ali će dovesti do visokih troškova energije i mogućeg odlaska energetski intenzivnih tvrtki.
Savezno udruženje srednjih poduzetnika također kritizira Zelene. Ostavljaju neiskorišten potencijal za pojeftinjenje energije, što šteti gospodarstvu. Porez na struju u Njemačkoj višestruko je veći od minimalne razine koju je odredila EU. Smanjenje troškova energije moglo bi se postići smanjenjem PDV-a na električnu energiju. Neophodno je hitno djelovanje onih koji su to dosad sprječavali.
Međutim, Zeleni odbacuju te kritike. Tvrde da je vlada obuzdala rast cijena energije putem ograničenja cijena i da prirodni plin nije postao nestašica ove zime. Sandra Detzer, glasnogovornica za ekonomsku politiku parlamentarne skupine Zelenih, naglašava da su energija vjetra i sunca već sada najjeftiniji oblici energije te da treba dosljedno nastaviti s postupnim ukidanjem ugljena i nuklearne energije. To otvara nove mogućnosti za industriju, poput izgradnje solarnih tvornica ili tvornica baterija.
Detzer također ukazuje na promjenu mišljenja unutar gospodarstva. Bivši savjetnik za upravljanje Roland Berger optužuje Zelene za deindustrijalizaciju, dok novi šef savjetovanja za upravljanje poziva na brzinu u energetskoj tranziciji.
Sve u svemu, odnos Zelenih i biznisa je složen. Zeleni imaju ambiciozne ciljeve zaštite klime, ali oni mogu utjecati na gospodarstvo i troškove energije. Neka industrijska udruženja i srednja poduzeća pozivaju na mjere za smanjenje troškova energije. Ostaje za vidjeti kako će se dalje razvijati politika Zelenih i kakav će utjecaj imati na tržište i financijsku industriju.
Izvor: Prema izvješću www.mdr.de.
Izvorni članak pročitajte na www.mdr.de