Ekonomija Hamburga: blagi uspon ili neizvjesna budućnost?

Ekonomija Hamburga: blagi uspon ili neizvjesna budućnost?

Prema Hamburškoj gospodarskoj komori, gospodarska situacija u Hamburgu pokazuje početne pozitivne znakove, no savjetuje se oprez. Istraživanje, koje je prikupilo mišljenja 591 poduzeća, pokazuje ocjenu poslovne klime od 94,9 bodova u drugom kvartalu 2023., što je povećanje od deset bodova u odnosu na prethodno tromjesečje. Unatoč ovom blagom poboljšanju, Malte Heyne, generalni direktor Gospodarske komore, upozorava na ishitrene zaključke o gospodarskom uzletu. Dugoročno gledano, raspoloženje u gospodarstvu Hamburga ostaje prilično loše, budući da je prosječna vrijednost od 2000. bila samo 106,5 bodova. Konkretni razlozi pozitivnog razvoja nisu navedeni, ali se govorilo o neizvjesnostima u međunarodnom okruženju i novoj vladi u Hamburgu i Berlinu. Izvještava Süddeutsche Zeitung.

U širem kontekstu, Udruženje njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) također vidi veliku potrebu za djelovanjem u gospodarstvu. Trenutno stagnirajući indeks raspoloženja DIHK također ostaje na 94,9 bodova, što tvrtke stavlja u pesimističan teritorij. U vanjskom istraživanju koje je zabilježilo procjene više od 23.000 tvrtki iz različitih industrija i regija, direktorica DIHK-a Helena Melnikov izrazila je zabrinutost zbog nedostatka ekonomskog buđenja. Prognoza za 2025. predviđa pad bruto domaćeg proizvoda od 0,3 posto, što čak predstavlja rizik da će gospodarska proizvodnja pasti treću godinu zaredom. DIHK pruža dodatne iscrpne informacije.

Rizici i izazovi

Većina poduzeća vidi okvir ekonomske politike kao najveći rizik. Oko 59 posto sudionika ankete strahuje da će domaća potražnja (57 posto) i sve veći troškovi rada (56 posto) dodatno opteretiti gospodarstvo. Osobito mnoge energetski intenzivne tvrtke navode pooštrene uvjete zbog visokih cijena energije i sirovina, što dovodi do hitnosti u 71 posto slučajeva. Pozitivan razvoj poslovnih očekivanja i dalje je prigušen, pri čemu samo 16 posto tvrtki pokazuje optimizam za budućnost, dok je 26 posto i dalje pesimistično i situaciju ocjenjuje najgorom od pandemije korone.

Neizvjesnosti oko smjera ekonomske politike, uz strukturne probleme, dodatno opterećuju poduzeća. Iako postoje znakovi blagog oporavka u industriji i građevinarstvu, izvoz izvješćuje o opadanju zamaha, a investicijske namjere i dalje su slabe. Gotovo trećina poduzeća planira smanjiti buduća ulaganja, što se očituje u negativnoj investicijskoj bilanci od minus 7 bodova, znatno ispod dugogodišnjeg prosjeka.

Zahtjevi za političkim djelovanjem

Melnikov poziva odgovorne da poduzmu koncizne političke signale i mjere za poboljšanje gospodarske situacije. To, među ostalim, uključuje smanjenje poreza na električnu energiju, uvođenje pravila jedan u dva, lakšu amortizaciju i prepolovljenje naknada za prijenosnu mrežu. Bez zajedničkih napora bit će teško prevladati gospodarsku krizu i vratiti potrebno povjerenje u poduzeća.