Tržište nekretnina u škripcu: Država planira goleme propise!

Tržište nekretnina u škripcu: Država planira goleme propise!

Izazovi na tržištu nekretnina postaju sve gorući. Nova savezna vlada u Njemačkoj bacila je oko na situaciju na tržištu nekretnina. S regulatornom politikom koja kontrolira oko polovice ekonomske proizvodnje zemlje, građevinska se industrija suočava s budućim problemima. Na njih značajno utječe preko 20.000 građevinskih propisa, koji nepotrebno usporavaju procese planiranja i odobravanja Tichyjev uvid prijavio.

U praksi, stanje na tržištu nekretnina je katastrofalno. Visoki troškovi izgradnje proizlaze iz rastućih cijena energije, minimalnih plaća, nedostatka materijala i opsežnih birokratskih zahtjeva. Gornja granica najamnine produljena je do 2029., a privatni će se najmodavci u budućnosti smatrati odgovornijima. To uključuje i uvođenje novčanih kazni za kršenje važećih propisa. Nova savezna ministrica pravosuđa Stefanie Hubig planira političku promjenu zakona o stanarskom pravu, a kao glavnog uzroka problema vidi stanodavce.

Obim izgradnje i prazni stanovi

Tijekom karantina zbog Corone, obujam gradnje pao je za 12%, što je dovelo do drastičnog pada građevinskih dozvola za gotovo 30%. Godišnje je potrebno najmanje 400 000 novih domova, ali samo oko 252 000 domova izgrađeno je 2022. To rezultira manjkom od preko 900 000 jedinica. Političarima se zamjera da koriste privremena trvenja na tržištu nekretnina za svoje potrebe i da ne pronalaze brzo rješenja.

Prema mišljenju stručnjaka, povlačenje države s tržišta nekretnina moglo bi rezultirati učinkovitijom regulacijom tržišta. Kritičari vjeruju da sadašnji pristup nove savezne vlade nije dovoljan da dovede do promjene u regulatornom krajoliku. Mnogi analitičari smatraju Friedricha Merza nesposobnim pokrenuti nužnu promjenu.

Slični izazovi u Švicarskoj

Situacija u Švicarskoj odražava ovaj problem. Pronalaženje smještaja u gradovima poput Basela i Zuga također je teško, a strogi propisi otežavaju stvaranje novog životnog prostora. U Baselu je, primjerice, uveden zakon koji predviđa kontrolu najma pet godina nakon obnove. No, ova “prava stambena zaštita” dovela je do drastičnog pada novoizgrađenih stanova: s 1.169 u 2022. godini na samo 450 u 2024. godini.

Ekonomisti su glasovanje o ograničenju najamnine u Zürichu i Bernu klasificirali kao štetno za stambeno tržište jer bi moglo pogoršati nedostatak stanova i spriječiti stambenu izgradnju. U Ženevi godinama postoji ograničenje najamnine, što je dovelo do zapuštenog stambenog fonda i visokih najamnina. Ako se usvoje sve trenutne inicijative u Švicarskoj, broj uređenih stanova mogao bi se povećati na polovicu ukupnog fonda Economiesuisse upozorava.

Ukratko, može se reći da sveobuhvatni propisi u Njemačkoj i Švicarskoj trenutno ne samo da smanjuju ponudu, već i znatno otežavaju potragu za odgovarajućim životnim prostorom. Zahtjevi za deregulacijom i bržim postupcima odobravanja stoga postaju sve važniji.