Izraelsko gospodarstvo na udaru: Recesija prijeti nakon sukoba s Iranom!

Izraelsko gospodarstvo na udaru: Recesija prijeti nakon sukoba s Iranom!

Trenutna situacija u Izraelu ima duboke ekonomske implikacije, posebno s obzirom na rat protiv Irana i Hamasa. Glasno FR Izraelsko gospodarstvo, jedno od najbogatijih na svijetu, moglo bi skliznuti u recesiju. Poznati ekonomist Zvi Eckstein, koji je i bivši zamjenik guvernera Nacionalne banke, ističe da je infrastruktura ozbiljno oštećena napadima iz Irana, te zahtijeva velike popravke.

Oko 2000 Izraelaca moralo je biti evakuirano u prva četiri dana sukoba. Ove mjere ne samo da utječu na civilno stanovništvo, već i na gospodarstvo. Mnoge male tvrtke prisiljene su ostati zatvorene jer Zapovjedništvo Home Fronta zabranjuje nebitne aktivnosti.

Posljedice rata i troškovi

Poseban izazov predstavljaju golemi troškovi rata. Procjenjuje se da obrambeni projektil iz sustava "Arrow 3", koji se koristi za protuzračnu obranu, košta do četiri milijuna dolara. Eckstein procjenjuje da oko 75 posto ratnih troškova odlazi na opremanje ovih skupih proturaketnih štitova. Ukupna cijena rata mogla bi iznositi do 40 milijardi izraelskih šekela (oko 10 milijardi eura). Ove procjene temelje se na pretpostavci jednomjesečnog rata, iako bi se ekonomski teret znatno povećao da je rat trajao duže.

Izraelska središnja banka već je smanjila očekivanja rasta s 3,0 na 2,3 posto. Ovo dolazi usred promjene u svakodnevnom životu mnogih Izraelaca koji pate pod stalnom prijetnjom raketne vatre. Glasno dnevne vijesti Mijenjaju se uvjeti života, drastično je smanjen promet u gradovima, a mobilizacija oko 300.000 rezervista pogađa maloprodaju i ugostiteljstvo.

S obzirom na te okolnosti, Eckstein za tekuću godinu predviđa negativan gospodarski rast od 2%. Predviđeni rast od 3,5% smatra se optimističnim. Pad poreznih prihoda i sve veći ratni izdaci mogli bi čak udvostručiti državni dug.

Uloga industrije visoke tehnologije

Unatoč ozbiljnim izazovima, postoje i pozitivne vijesti iz sektora visoke tehnologije. Ovaj sektor ima iznenađujuće dobre rezultate; proizvodnja je porasla za 1%, dok je zaposlenost pala za 1%. Visokotehnološki sektor odgovoran je za više od 48 posto izraelskog izvoza i doprinosi s 18,1 posto gospodarske proizvodnje. Više od 14 posto zaposlenih radi u ovom sektoru, što ga čini ključnim pokretačem izraelskog gospodarstva.

Međutim, sukob je ostavio traga i na financijskim tržištima. Dionički indeks TA-35 pao je od početka sukoba, a izraelski je šekel dosegnuo najnižu razinu u odnosu na američki dolar u osam i pol godina. Inflacija je 3,8 posto, a ključna kamatna stopa 4,75 posto.

Premijer Benjamin Netanyahu već je izjavio da bi ovaj sukob "mogao postati dugi rat", dodatno povećavajući neizvjesnosti o budućoj ekonomskoj situaciji Izraela. Stručnjaci poput Josepha Zeire upozoravaju na ozbiljne trenutne ekonomske učinke koji bi se mogli pogoršati u nadolazećim mjesecima.