Rat na Bliskom istoku: Pandemija nafte tjera cijene i bijeg u ponor!

Rat na Bliskom istoku: Pandemija nafte tjera cijene i bijeg u ponor!

Izrael je u petak navečer izveo vojne akcije protiv Irana, što je dovelo do značajnog povećanja cijena nafte. Glasno Južnonjemačke novine tržišta reagiraju na eskalirajuću borbu koja će se nastaviti tijekom vikenda. Cijene nafte porasle su gotovo 15 posto u jednom trenutku u petak, pri čemu je nafta Brent završila na 75,18 dolara po barelu, a WTI na 73,18 dolara po barelu - najviše cijene u posljednjih nekoliko mjeseci.

Situacija je posebno napeta jer je Iran veliki izvoznik sirove nafte i, zahvaljujući rastućim prijetnjama u regiji, mogli bi biti pogođeni i proizvodnja i izvoz nafte. Udruga njemačkih brodovlasnika (VDR) vidi ozbiljne rizike za trgovinu, posebno u važnim pomorskim trgovačkim rutama kao što su Hormuški tjesnac, Crveno more i Bab al-Mandab. Ti plovni putovi ključni su za globalni promet nafte.

Posljedice za međunarodnu trgovinu

Milicija Houthi već je počela napadati brodove, prisiljavajući brodarske tvrtke da izbjegavaju opasne morske rute i umjesto toga idu dužim zaobilaznim putevima. Kao rezultat toga, dionice brodarskih kompanija rastu dok su zrakoplovne kompanije pod pritiskom prodaje. Mnoge zrakoplovne tvrtke moraju preusmjeriti ili otkazati svoje letove jer je zračni prostor iznad Izraela, Iraka i Jordana zatvoren, a zračna luka Ben Gurion u Izraelu ostaje zatvorena do daljnjeg. Lufthansa je već obustavila sve letove za i iz Tel Aviva i Teherana.

Osim neizvjesnosti u zrakoplovnoj industriji, teško je pogođena i turistička industrija. Njemačka turistička udruga (DRV) u bliskom je kontaktu sa Saveznim ministarstvom vanjskih poslova kako bi informirala putnike o sigurnosnoj situaciji i mogućim utjecajima.

Ekonomske implikacije

Ekonomske posljedice ovih sukoba su značajne. Analitičari upozoravaju da bi nastavak eskalacije mogao ozbiljno utjecati na globalna energetska tržišta i trgovačke rute. Kao u DW izvješća, poremećaj u izvozu nafte mogao bi imati globalne učinke, povećanje potrošačkih cijena za oko 0,4 posto i daljnju destabilizaciju financijskih tržišta. Osim toga, Iran je treći najveći proizvođač nafte na Bliskom istoku, unatoč međunarodnim sankcijama, a produljeni sukob mogao bi dodatno opteretiti iransko gospodarstvo koje već pati od krize.

Izraelsko gospodarstvo također je posebno pogođeno, budući da bi troškovi dugotrajnog sukoba mogli iznositi čak 120 milijardi dolara ili 20 posto bruto domaćeg proizvoda. Istodobno, stručnjaci upozoravaju na rastuće inflacijske trendove, koji su u Iranu već dosegli oko 40 posto. Globalno gospodarstvo suočava se s nesigurnim vremenima dok političke i vojne napetosti nastavljaju rasti na Bliskom istoku.