Merz: Reforma radnog vremena za prosperitet - dolazi li 40-satni tjedan?

Merz: Reforma radnog vremena za prosperitet - dolazi li 40-satni tjedan?

Novi kancelar Friedrich Merz (CDU) upozorio je na važno pitanje u svojoj prvoj vladinoj izjavi: konkurentnost Njemačke je u pitanju. Merz je 6. svibnja izabran za kancelara u drugom krugu glasovanja i središnju potrebu za akcijom vidi u povećanju učinkovitosti njemačkog gospodarstva. Merz je objasnio: "S četverodnevnim tjednom i ravnotežom između posla i privatnog života, nećemo moći održati prosperitet ove zemlje." Kako bi odgovorila na te izazove, vlada se oslanja na veću fleksibilnost radnog vremena.

Reforma koju traži Merz predviđa da ubuduće umjesto maksimalnog dnevnog radnog vremena uvede tjedno. Taj je propis zabilježen i u koalicijskom sporazumu Unije i SPD-a. Radničko krilo CDU-a izjasnilo se za slabljenje dosadašnjih pravila rada, ali pod određenim uvjetima. Ostaje za vidjeti hoće li se ovi uvjeti moći provesti unutar CDU-a.

Izazovi za novu vladu

Merz je zauzeo jasnu poziciju: 40-satni tjedni ostaje središnji element politike radnog vremena koji treba brzo provesti. Ova mjera ima za cilj pomoći ljudima da postignu bolju ravnotežu između obitelji i posla. Istodobno, ministri moraju predstaviti svoje planove, pri čemu Merz cilja na vodeću ulogu Njemačke u Europi i vidi nedavne razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom kao prvi korak u tom smjeru.

Vlada se suočava s velikim izazovima, uključujući vanjsku politiku, migracije te gospodarska i financijska pitanja. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) već je proveo obećanje iz kampanje da će odbiti strance bez vize na kopnenoj granici. No, ovu mjeru ne podržavaju svi, jer su određene skupine, poput žena u visokom stupnju trudnoće, izuzete od ovog odbijanja. Osim toga, čekaju se sveobuhvatne reforme u migracijskoj politici, iako će one vjerojatno potrajati nekoliko tjedana i zahtijevati izmjene zakona.

Ekonomska politika u fokusu

Ministar financija Lars Klingbeil postavio je izradu proračuna za 2025. kao glavni prioritet. Planirani dug od 500 milijardi eura iskoristit će se za ulaganja u infrastrukturu. Međutim, postoji zabrinutost da bi ovaj paket kredita mogao kršiti europska pravila o dugu. Smanjenje poreza na električnu energiju i nova pravila o amortizaciji za tvrtke također imaju za cilj olakšati gospodarsku situaciju.

Nova ministrica gospodarstva Katherina Reiche također se usredotočuje na pragmatičniju gospodarsku politiku kako bi se usredotočila na sigurnost opskrbe i pristupačnost. Merz vidi nedostatak iskustva u radu svoje novoformirane vlade kao priliku za promjenu. Ministar obrane Boris Pistorius (SPD) ostaje jedini član vlade s prethodnim iskustvom u vladi, što nadolazeće mjesece čini još izazovnijima. Sljedeći koraci vlade presudni su za uspješnu provedbu željenih reformi radnog vremena i ekonomske politike.