Merz pod pritiskom: Hoće li prekršiti izborna obećanja i slijediti Trumpa?

Merz pod pritiskom: Hoće li prekršiti izborna obećanja i slijediti Trumpa?

Friedrich Merz (CDU) pod snažnim je pritiskom od izbora za kancelara prije gotovo dva mjeseca. Na unutarnjem planu vladaju velike tenzije u koaliciji jer Merz još nije ispunio neka ključna izborna obećanja. Konkretno, međuindustrijsko rasterećenje od poreza na električnu energiju za tvrtke i privatna kućanstva, koje se smatralo jednim od njegovih središnjih obećanja, našlo se na udaru kritika. Udruge govore o prekršivanju riječi kancelarke te traže provedbu i jasnoću najavljenih mjera olakšica. Merz je, pak, u starom Bundestagu progurao nove milijarde izdvajanja za obranu i infrastrukturu, što postavlja pitanje financijske osnove tih projekata. Prema prognozi Commerzbanka, njemački bi državni dug do 2034. mogao porasti na oko 2,47 trilijuna eura, što odgovara gotovo 90 posto bruto domaćeg proizvoda.

Sa zanimanjem se prati utjecaj ovih kretanja na njemačko gospodarstvo. Iako je Njemačka i dalje ispod kritične granice duga u međunarodnoj usporedbi, kritički se promatra jaz u odnosu na zemlje poput Francuske, gdje bi omjer duga mogao porasti na prognoziranih 143 posto BDP-a. Merz je optužen da se udaljio od načela ekonomske politike federalnog CDU-a, a ipak zauzeo smjer koji odražava pristup Donalda Trumpa dugu. Trump je slijedio politiku smanjenja poreza koja je povećala državni dug - strategiju koju Merz sada, čini se, kopira.

Kontroverzna dugovna kočnica

Točka prijepora postaje i dužnička kočnica koju je Merz opisao kao nepromjenjivu tijekom izborne kampanje. SPD optužuje Merza da je prekršio izborno obećanje. Čelnik SPD-a Lars Klingbeil pozitivno je komentirao Merzovu brzu promjenu mišljenja o dužničkoj kočnici, dok je šef parlamentarne skupine SPD-a u odlasku Rolf Mützenich ljutito ukazao na kontradikcije. Merz je zauzeo jasan stav da, po njegovom mišljenju, zadržavanje dužničke kočnice bez reforme nije moguće, što je zauzeo i kancelar Olaf Scholz. Scholz je kritizirao da se veći izdaci za obranu mogu postići samo kroz reformu dužničke kočnice, no Merz je uzvratio da računa na rastuću ekonomiju i želi ponovno otvoriti raspravu o dužničkoj kočnici.

Tijekom predizborne kampanje Merz je govorio o potrebi za novim posebnim fondom, ali je isključio reformu kočnice duga u skoroj budućnosti. Ove kontradikcije i privrženost skupim izbornim darovima mogli bi dovesti do toga da barem jedno središnje izborno obećanje bude konačno napušteno. Osim toga, politički sadržaj Merzove agende privlači sve veću pozornost: među članicama koalicije kruži ideja o mogućem povećanju poreza, iako isključena u koalicijskom sporazumu.

Pogled na međunarodnoj razini

Usred ovih domaćih političkih izazova, Merz se usmjerio i na međunarodno tržište. Aktivno promiče uniju tržišta kapitala s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom kako bi se otvorili privatni izvori financiranja i poboljšao pristup kapitalu za europske tvrtke. Merz naglašava potrebu za širokim i dubokim tržištem kapitala, ali je u suprotnosti s postojećim dogovorima u koalicijskom sporazumu koji odbacuje potpuno komunizirano osiguranje depozita.

Zaključak: Kancelarsko mjesto Friedricha Merza sve se više oblikuje pitanjem može li ispuniti domaća politička očekivanja, dok u isto vrijeme pazi na međunarodna mjerila. Trumpovo naslijeđe ekonomske politike i proizašle paralele s trenutnom njemačkom politikom bacaju promišljeno svjetlo na izazove s kojima se Merz suočava.