Migracije u fokusu: žestoka rasprava u Njemačkoj o imigraciji!

Migracije u fokusu: žestoka rasprava u Njemačkoj o imigraciji!

Na današnjim Münchenskim ekonomskim debatama, koje organiziraju Süddeutsche Zeitung i Ifo institut, tema migracija je vrlo aktualna. Samo 12% Nijemaca vidi klimatske promjene kao najhitnije političko pitanje, dok većina daje prioritet migracijskim i ekonomskim pitanjima. Clemens Fuest, predsjednik Ifo Instituta, i stručnjak za migracije Gerald Knaus također ističu ekonomske prednosti kontroliranog useljavanja, što naglašava hitnost i relevantnost ovakvih rasprava.

Gerald Knaus istaknuo je potrebu objektivne rasprave o migracijama u kontekstu aktualnog izazova, najveće izbjegličke krize od Drugog svjetskog rata. Njemačka je u protekle tri godine zabilježila oko 850.000 zahtjeva za azil, dok u zemlji živi preko 1,2 milijuna ukrajinskih izbjeglica. Knaus je kritizirao percepciju Merkeličine migracijske politike i primijetio da je broj zahtjeva za azilom smanjen od 2017. godine.

Integracija žena izbjeglica i društveni izazovi

Savezna agencija za zapošljavanje izvijestila je da će do kraja 2024. godine 60% stranih muškaraca i 50% žena biti zaposleno u Njemačkoj. Fuest je pozvao na bolju integraciju žena izbjeglica na tržište rada kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal. Knaus je također istaknuo da 80% Nijemaca želi ograničenje imigracije, što naglašava izazove u društvu.

Knaus je kritizirao političke mjere ministra unutarnjih poslova Dobrindta, koje je nazvao “političkim kazalištem”. Pozvao je na ojačanu sigurnosnu arhitekturu na vanjskim granicama s dodatnim policijskim službenicima i ogradama, kao i na dublju suradnju sa sigurnim trećim zemljama kako bi se situacija bolje stavila pod kontrolu. Također se osvrnuo na problem ideološke rasprave o migracijama i pozvao se na humanitarnu perspektivu.

Migracije kao odgovor na klimatske promjene

Paralelno s ekonomskim i društvenim raspravama o migracijama, relevantna tema su i klimatske promjene. Prema medijskom servisu Integration, klimatske promjene ugrožavaju egzistenciju mnogih ljudi diljem svijeta. Suše, poplave i nestašice hrane samo su neke od razornih posljedica zbog kojih migranti mogu napustiti svoje domove. Međutim, migracije nisu automatski posljedica klimatskih promjena, jer brojni profesionalni, društveni i politički čimbenici također igraju ulogu.

Projekcije za migracije povezane s klimom su neizvjesne, a procjene sugeriraju da bi do 216 milijuna ljudi moglo biti interno raseljeno do 2050. To posebno pogađa regije kao što su subsaharska Afrika te južna i jugoistočna Azija, gdje su ljudi često siromašni i nemaju priliku migrirati. Prilagodljivost promjenama okoliša i odgovarajućim političkim mjerama ključni su za podršku ljudima pogođenim posljedicama klimatskih promjena.

Gorući problem ostaje da postoji malo zakonske zaštite za ljude koji bježe zbog promjena u okolišu. Stručno vijeće za integraciju i migracije iznijelo je prijedloge poput klimatske putovnice i klimatske radne vize kako bi se popravila ova situacija.

Općenito, jasno je da se i ekonomski aspekti migracija i utjecaji klimatskih promjena ne mogu zanemariti u političkoj raspravi. Rasprava se mora voditi na objektivnoj razini kako bi se pronašla održiva i humana rješenja.