Özdemirov zaključak: Mali napredak za održivu poljoprivredu?
Prema izvješću s www.tagesschau.de, političar Zelene stranke i ministar poljoprivrede Cem Özdemir težio je cilju da poljoprivredu učini održivijom prije otprilike dvije godine. Između ostalog, želio je osigurati da se u Njemačkoj drži manje domaćih životinja i da se bolje drže. No organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace govori o dvije izgubljene godine, a poljoprivredni istraživač Matin Qaim sa Sveučilišta u Bonnu smatra da je Njemačka sada jako daleko od održivog sustava. Samo oko 14 posto farmi poslovalo je organski u 2022., dok velika većina farmi koje rade konvencionalno još uvijek nemaju strategiju održivosti. Najveće gradilište iz perspektive...

Özdemirov zaključak: Mali napredak za održivu poljoprivredu?
Prema izvješću s www.tagesschau.de, političar Zelene stranke i ministar poljoprivrede Cem Özdemir težio je cilju da poljoprivredu učini održivijom prije otprilike dvije godine. Između ostalog, želio je osigurati da se u Njemačkoj drži manje domaćih životinja i da se bolje drže. No organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace govori o dvije izgubljene godine, a poljoprivredni istraživač Matin Qaim sa Sveučilišta u Bonnu smatra da je Njemačka sada jako daleko od održivog sustava. Samo oko 14 posto farmi poslovalo je organski u 2022., dok velika većina farmi koje rade konvencionalno još uvijek nemaju strategiju održivosti.
Iz znanstvene perspektive, najveće gradilište je stočarstvo, jer je odgovorno za velike količine emisija stakleničkih plinova, veliku iskorištenost zemljišta i prekomjernu gnojidbu. Poljoprivredni istraživač Qaim stoga poziva na ozbiljan pristup daljnjem smanjenju potrošnje mesa i drugih životinjskih proizvoda. Da bi se to postiglo potrebno je brisati sniženu stopu PDV-a za životinjske proizvode. Prema Greenpeaceu, do 2045. trebao bi se prepoloviti i broj domaćih životinja. No, političar Zelenih Özdemir dosad je za bolji stočarski uzgoj osigurao samo milijardu eura, dok znanost vidi potrebu od tri do pet milijardi eura godišnje. Osim toga, njegov stav o novim metodama uzgoja genetskog inženjeringa i glifosatu, kontroverznom pesticidu, ostaje nejasan.
Utjecaji koje bi ovi neostvareni ciljevi ministra poljoprivrede mogli imati na financijski sektor i tržište su različiti. Manje prihvaćanje konvencionalno proizvedenih proizvoda moglo bi dovesti do povećanja potražnje za ekološkim i održivim proizvodima, što bi također moglo dovesti do povećanog interesa za ulaganje u odgovarajuće tvrtke. Osim toga, pojačana regulacija poljoprivrede mogla bi dovesti do povećanja troškova za proizvođače i potrošače. Ti bi učinci mogli predstavljati nove izazove za tržište i financijski sektor.
Izvorni članak pročitajte na www.tagesschau.de