Istočna Europa nastavlja gospodarski rast: Zapad zaostaje

Istočna Europa nastavlja gospodarski rast: Zapad zaostaje

Točno 20 godina nakon proširenja EU na istok, srednjoeuropske i istočnoeuropske članice snažno nastavljaju svoj proces gospodarskog sustizanja. Dok mnoge zemlje u ovoj regiji bilježe pozitivan trend, zapadnije zemlje EU poput Austrije i Njemačke još uvijek se bore sa sporim gospodarskim oporavkom nakon prošlogodišnje recesijske faze. Prema riječima Richarda Grievesona, zamjenika ravnatelja Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), stanje u zemljama srednje i istočne Europe znatno je bolje nego u zapadnijim zemljama EU.

Gospodarski razvoj regije pokazuje jasan napredak, koji se može povezati i sa širenjem EU-a na istok prije 20 godina. Iako je bilo gospodarskog uspjeha, politički nedostatak ostaje. Razlike u gospodarskom učinku unutar EU-a jasno pokazuju da integracija i suradnja između različitih država članica i dalje predstavljaju izazove.

Unatoč gospodarskim dobicima, politička dimenzija širenja EU-a na istok ostaje kontroverzno pitanje. Dok neke zemlje ubiru prednosti proširene gospodarske suradnje, političke razlike i napetosti i dalje su prisutne. Rasprava o utjecaju i utjecaju proširenja EU-a na istok na europski politički krajolik i dalje će biti važna za osiguranje održive i učinkovite suradnje u EU-u.

Sve u svemu, gospodarski razvoj zemalja srednje i istočne Europe odražava određenu stabilnost i progresivnost nakon 20 godina širenja EU na istok. Dok istočnije članice EU-a nastavljaju sustizati, sve više zapadnih zemalja mora prevladati svoje gospodarske izazove. Ravnoteža između gospodarskog uspjeha i političke stabilnosti ostaje središnje pitanje koje će značajno utjecati na budućnost proširenja EU-a na istok i njegovih država članica.