Rast cijena hrane: kako inflacija u Austriji utječe na potrošače
Prema izvješću www.merkur.de, cijene hrane u Austriji su u posljednjih nekoliko mjeseci porasle za gotovo dva posto. Posebno je pogođena jeftina hrana, a neki proizvodi poskupljuju i do 44 posto. Poskupljenja zabilježena su u sedam bečkih supermarketa i diskontera, a prvenstveno su zahvatila hranu i neka sredstva za čišćenje. Posebno je pogođena cijena krumpira, koja je porasla za 46 posto. Čak je i jeftina hrana poskupjela više od 44 posto. Bečka radnička komora ispitala je sedam supermarketa i diskonta u Austriji od početka prosinca 2023. godine i utvrdila da su cijene hrane u prosjeku...

Rast cijena hrane: kako inflacija u Austriji utječe na potrošače
Prema izvješću od www.merkur.de, cijene hrane u Austriji su u posljednjih nekoliko mjeseci porasle za gotovo dva posto. Posebno je pogođena jeftina hrana, a neki proizvodi poskupljuju i do 44 posto. Poskupljenja zabilježena su u sedam bečkih supermarketa i diskontera, a prvenstveno su zahvatila hranu i neka sredstva za čišćenje. Posebno je pogođena cijena krumpira, koja je porasla za 46 posto.
Čak je i jeftina hrana poskupjela više od 44 posto. Bečka radnička komora ispitala je sedam supermarketa i diskonta u Austriji od početka prosinca 2023. i utvrdila da su cijene hrane u prosjeku porasle za 1,6 posto. Posebno enormno poskupjeli su krumpir, suncokretovo ulje i penne tjestenine. To bi moglo dovesti do toga da skijaški odmor u Austriji postane znatno skuplji. U Njemačkoj su cijene hrane u istom razdoblju porasle za 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, a od sredine 2021. za gotovo 29 posto.
Poskupljenje u Austriji zahvatilo je svih 40 proizvoda koji su bili ispitani u anketi Radničke komore Beča. Krumpir je poskupio 102 posto, suncokretovo ulje gotovo 99 posto, penne tjestenina 90 posto, a brašno oko 88 posto. Poskupjeli su i neki drogerijski proizvodi za 0,6 posto. Cijene u trgovinama čak su pale za 1,3 posto, dok je brendirana hrana poskupjela za 4,5 posto.
Značajna poskupljenja hrane u Austriji i Njemačkoj mogla bi imati dugoročne posljedice na tržište i financijski sektor. Rast cijena mogao bi dovesti do niže kupovne moći potrošača i potaknuti inflaciju. To bi pak moglo imati negativan utjecaj na gospodarstvo i burze. Tvrtke specijalizirane za proizvodnju i distribuciju hrane mogle bi imati koristi od povećanja cijena, dok bi potrošači i trgovci koji se oslanjaju na niske cijene mogli pretrpjeti gubitke. Općenito, postoji mogućnost da bi povećanje cijena moglo dovesti do manje potražnje na tržištu i slabijeg gospodarskog rasta.
Izvorni članak pročitajte na www.merkur.de