Otpornost kao ključ: njemački put ka održivom gospodarstvu

Otpornost kao ključ: njemački put ka održivom gospodarstvu

Dana 3. lipnja 2025. godine profesor dr. h.c. mult. Roland Koch raspravlja o izazovima sadašnjeg vremena i ključnoj ulozi otpornosti u budućem razvoju Njemačke. U članku o Njemačka ekonomija Naglašava se da se otpornost smatra osnovom uspjeha nove savezne vlade. Povjerenje u otporan poredak potiče optimizam i povjerenje među stanovništvom.

Markus Brunnermeier, ekonomist s Princetona, naglašava potrebu da otpornost ne bude samo individualni cilj, već i društveni cilj kako bi se osigurao prosperitet za sve. U tu svrhu šest područja ekonomske i socijalne politike treba staviti u fokus:

• Vertrauen in Dienstleistungen statt industrielle Produktion.
• Umgang mit neuen Herausforderungen im Welthandel.
• Ordnungspolitik: private Risiken vs. staatliche Innovationen.
• Technologieoffene Energiepolitik.
• Staatliche Finanzpolitik und deren Auswirkungen auf Sozialsysteme.
• Demografischer Wandel und individuelle Mitverantwortung.

Otporan pristup za socijalno tržišno gospodarstvo

Socijalno tržišno gospodarstvo opisuje se kao koncept otpornosti. Ona je dugo bila stabilizirajući element njemačkog gospodarstva, ali se sve više suočava s globalnim izazovima. Studija autora Xpert.digitalni ističe potrebu za daljnjim razvojem modela socijalnog tržišnog gospodarstva kako bi se otpornije odgovorilo na globalizaciju, nedostatak kvalificiranih radnika i napredak u umjetnoj inteligenciji.

Otpornost obuhvaća nekoliko ključnih kvaliteta: prilagodljivost, robusnost, inovativnost i održivost. Te su karakteristike presudne za uspješno upravljanje prilikama i rizicima globalizacije.

Izazovi globalizacije i nedostatak kvalificiranih radnika

Globalizacija rezultira složenijim i ranjivijim opskrbnim lancima. Kako bi se rizici sveli na najmanju moguću mjeru, nužne su pametne strategije internacionalizacije, koje između ostalog uključuju diverzifikaciju opskrbnih lanaca i jačanje međunarodnih partnerstava.

Osim toga, hitan je problem nedostatak kvalificiranih radnika. Više obuke u MINT predmetima i fleksibilni, izvanredni modeli učenja mogli bi pomoći ovdje. Automatizacija i korištenje AI također pridonose povećanju učinkovitosti.

Umjetna inteligencija smatra se pokretačkom snagom ekonomske transformacije. Ne samo da optimizira proizvodne procese, već također omogućuje stvaranje novih poslovnih područja. Unatoč tome, obrazovna ofenziva za podučavanje vještinama umjetne inteligencije ključna je kako bi se osiguralo da je digitalna promjena pravedna.

Održivost kao osnova za otpornost

Održivost je središnja komponenta otpornog gospodarstva. Integracija ekoloških aspekata u ekonomske odluke i promicanje kružnog gospodarstva od velike su važnosti. Osim toga, moraju se osigurati održivi opskrbni lanci i mora se stvoriti svijest o ekološki prihvatljivim radnjama.

Odgovorno korištenje resursa također se odražava u potrebi za državnim ulaganjima u infrastrukturu, obrazovanje i istraživanje. Jasni regulatorni okviri za održivost i socijalne uvjete rada ključni su za uključivanje društva u proces transformacije.

Ukratko, Roland Koch vidi otporno društvo kao flotu malih brodova koji zajedno putuju do odredišta. Pojedinci doprinose prevladavanju izazova svojom prilagodljivošću, dok bi vodstvo trebalo motivirati zajedničku proizvodnju otpornosti. Identificira se da fatalizam i pesimizam ometaju sposobnost društva da se prilagodi.

Budućnost zahtijeva sveobuhvatnu prilagodbu zahtjevima 21. stoljeća, s ciljem balansiranja ekonomske učinkovitosti, društvene jednakosti i održivosti okoliša.