Suche
Mein Konto
Recesija u Njemačkoj: Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,3 posto - stručnjaci snizili ekonomske prognoze za 2024.
Prema izvješću web.de, njemačko gospodarstvo je u padu. Preliminarni podaci Saveznog ureda za statistiku pokazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) pao za 0,3 posto u 2023., uglavnom zbog visoke inflacije koja je opteretila privatnu potrošnju. Za usporedbu, njemačko gospodarstvo raslo je 2022. Neki ekonomisti strahuju da bi pritisak inflacije na privatnu potrošnju mogao nastaviti dovesti do pada gospodarske proizvodnje 2024. godine. Drugi negativni čimbenik je dužnička kočnica koja otežava važna ulaganja u zaštitu klime i infrastrukturu. Ekonomske prognoze za 2024. već su snižene, a neki ekonomisti čak zaključuju...
Recesija u Njemačkoj: Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,3 posto - stručnjaci snizili ekonomske prognoze za 2024.
Prema izvješću od web.de, njemačko gospodarstvo je u padu. Preliminarni podaci Saveznog ureda za statistiku pokazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) pao za 0,3 posto u 2023., uglavnom zbog visoke inflacije koja je opteretila privatnu potrošnju. Usporedbe radi, njemačko gospodarstvo je poraslo 2022.
Neki ekonomisti strahuju da bi pritisak inflacije na privatnu potrošnju mogao nastaviti dovesti do pada gospodarske proizvodnje 2024. godine. Drugi negativni čimbenik je dužnička kočnica koja otežava važna ulaganja u zaštitu klime i infrastrukturu. Ekonomske prognoze za 2024. već su snižene, a neki ekonomisti ne isključuju ni daljnji pad BDP-a.
Drugi problem je državna potrošnja koja je prošle godine bila veća od prihoda. Deficit federalnog, državnog, lokalnog i socijalnog osiguranja iznosio je dobrih 82,7 milijardi eura. Iako se Njemačka već drugu godinu zaredom pridržava pravila o europskom dugu, financijska ograničenja nametnuta presudom Saveznog ustavnog suda mogla bi utjecati na gospodarski oporavak.
Kao financijski stručnjak, važno je analizirati potencijalni utjecaj ovih čimbenika na tržište i financijsku industriju. Pad BDP-a i prigušeno gospodarstvo mogli bi dovesti do tržišnih fluktuacija i smanjenog apetita za ulaganja. Moguće usporavanje državne potrošnje moglo bi dovesti i do pada gospodarske aktivnosti u ključnim sektorima kao što su infrastruktura i građevinarstvo. Općenito, ti bi čimbenici mogli dovesti do povećane neizvjesnosti u financijskom sektoru.
Stoga je ključno da vlade i financijske institucije odgovore na ova kretanja i poduzmu odgovarajuće mjere za jačanje povjerenja u gospodarstvo i osiguranje dugoročne stabilnosti. To bi moglo uključivati, na primjer, promicanje ulaganja i ciljanu fiskalnu politiku za poticanje gospodarskog rasta i smanjenje mogućih rizika.
Pročitajte izvorni članak na web.de