Vijeće stručnjaka poziva na fleksibilniju kočnicu duga kako bi se osigurala budućnost - Financijski stručnjak analizira prijedloge.

Vijeće stručnjaka poziva na fleksibilniju kočnicu duga kako bi se osigurala budućnost - Financijski stručnjak analizira prijedloge.

Prema izvješću od www.sueddeutsche.de, Stručno vijeće za ocjenu ukupnoga gospodarskog razvoja (SVR) predložilo je umjerenu reviziju dužničke kočnice. Predsjednica Monika Schnitzer trenutnu kočnicu zaduženja opisuje kao prerigidnu i poziva na povećanje fleksibilnosti kako bi se omogućila javna potrošnja usmjerena na budućnost bez ugrožavanja održivosti javnih financija.

Dužnička kočnica uvedena je kako se buduće generacije ne bi pretjerano opteretile kamatama i otplatama. Propisuje da se države moraju snaći bez novih zajmova u ekonomski normalnim godinama, pri čemu savezna vlada ima manevar duga od 0,35 posto ekonomske proizvodnje. Zbog trenutačne gospodarske krize dopušteno je neto zaduživanje od dobre 22 milijarde eura. Od pravila se može odstupiti samo u hitnim situacijama, npr. nakon prirodne katastrofe ili tijekom pandemije.

Predložena reforma predviđa, među ostalim, uvođenje prijelazne faze i povećanje standardne granice, ovisno o udjelu državnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). U prijedlogu se to obrazlaže time da gospodarske krize mogu imati velike posljedice na nacionalno gospodarstvo iu godinama nakon akutne izvanredne situacije. Omjer državnog duga trenutno je oko 64 posto BDP-a, što bi, prema prijedlogu reforme Vijeća stručnjaka, omogućilo neto zaduživanje od dobrih 28 umjesto 22 milijarde eura.

Kao financijski stručnjak, ove prijedloge reformi vidim kao važan korak u davanju više prostora državama za prikladnu reakciju u teškim gospodarskim vremenima. Prilagodba dužničke kočnice trenutnoj gospodarskoj situaciji i dugoročnom stanju duga ključna je kako bi se omogućila uravnotežena strategija fiskalne politike. Ova fleksibilnija regulativa mogla bi imati pozitivan učinak na tržište jer bi vladama dala više prostora za ulaganje u buduće projekte kao što su klimatske promjene, digitalizacija i infrastruktura. Međutim, potencijalne rizike povećanja novog duga također treba uzeti u obzir i pažljivo odvagnuti.